Ovogodišnji Dan Evrope 2025 u Bosni i Hercegovini donio je hrabro i osvježavajuće viđenje evropskog jedinstva – ne kroz govore i svečanosti, već kroz cipele na stazi, razgovore pod krošnjama drevnih stabala i stvarne susrete u srcu prirode, u Nacionalnom parku Sutjeska.

Putovanje je počelo je u Sarajevu, srcu kulturnog i političkog života zemlje. Ekspedicija je krenula kroz zadivljujuće pejzaže Bosne i Hercegovine, prelazili planinske prijevoje i doline rijeka, sve do zelenih prostranstava Nacionalnog parka Sutjeska – najstarijeg i jednog od najznačajnijih nacionalnih parkova u BiH, osnovanog 1962. godine.

OD SPOMENIKA DO PLANINA

Po dolasku, EU delegacija je posjetila Spomen-dom na Tjentištu, mjesto sjećanja na Bitku na Sutjesci (1943.) – ključni događaj iz Drugog svjetskog rata koji simbolizira borbu za mir, jedinstvo i slobodu. Ovo mjesto ostavilo je snažan utisak, podsjećajući na vrijednosti koje i danas čine temelj Evropske unije.

Ali Dan Evrope ove godine nije bio samo za razmišljanje – bio je i poziv na akciju. Formalnosti su ostale po strani, jer moto dana je postao: Odijela dolje, gojzerice gore!

DAN EVROPE – ZAMIŠLJEN IZ NOVOG UGLA, U DIVLJINI

Uslijedilo je zajedničko planinarenje kroz drevne šume Perućice, jednog od posljednjih prašumskih područja u Evropi i bisera Nacionalnog parka Sutjeska. Ovdje, među stablima višim od 60 metara i starijim od 300 godina, sudionici su povezivali politiku s prirodom, a strategije s konkretnim pejzažima.

Među učesnicima su bili ambasadori i predstavnici EU zemalja članica iz Belgije, Slovenije, Švedske, Češke, Rumunije, Španije i Italije – svi spremni da lično iskuse prirodna bogatstva koja Evropska unija kontinuirano podržava kroz različite programe poput IPA fondova, EU4Nature i LIFE projekata. EU delegaciju je predvodio Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, koji je svojim prisustvom dodatno naglasio značaj ove posjete za evropsko partnerstvo u oblasti zaštite okoliša i klimatske otpornosti.

Uz njih su bili i stručnjaci za bioraznolikost, mladi aktivisti, predstavnici javnog i nevladinog sektora, što je omogućilo spontane, bogate i inspirativne razgovore u najprirodnijem mogućem okruženju.

STRUČNI UVIDI: ŠUME, BIORAZNOLIKOST I ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Jedan od najzapaženijih trenutaka bio je izlaganje Emira Delića, eksperta za bioraznolikost i zaštitu prirode, koji je ambasadorima i gostima predstavio najčešće drvenaste vrste Nacionalnog parka Sutjeska, uključujući bukvu (Fagus sylvatica), jelu (Abies alba), gorski brijest (Ulmus glabra) i druge. Delić je detaljno predstavio ključnu ulogu šumskih ekosistema, raznolikost vrsta drveća i metodologiju njihove identifikacije, istovremeno ukazujući na ozbiljne izazove u bh. šumarstvu, posebno naglašavajući ozbiljan nedostatak zakonskog okvira u Federaciji BiH. Osim toga, istakao je važnost medvjeda, vuka i risa kao simbola velikih zvijeri, koji čine temelj bioraznolikosti Bosne i Hercegovine, te naglasio njihovu nezamjenjivu ulogu u očuvanju prirodnih ravnoteža i stabilnosti ekosistema.

„Naše šume više ne mogu čekati – potreban im je jasan pravni okvir i efikasna zaštita sada, a ne sutra!“ poručio je Delić, pozivajući resorno ministarstvo i Vladu FBiH da hitno pokrenu parlamentarnu proceduru za usvajanje Zakona o šumama FBiH.

„Ove šume nisu samo pejzaž – one su žive arhive prirodne historije. Svako stablo i svaki komadić mahovine ima svoju ulogu u otpornosti na klimatske promjene i očuvanju bioraznolikosti,“ istakao je Delić dok je predvodio grupu kroz guste šumske komplekse. „Medvjed, kao kralj šume, nije samo simbol snage i moći, već neophodan čuvar ravnoteže. Njegovo prisustvo u šumama Bosne i Hercegovine odražava zdravlje cijelog ekosistema. Bez njega, gubi se ključni faktor stabilnosti, a šumski sistemi postaju ranjiviji, ugrožavajući bioraznolikost koja je već na rubu opasnosti“.

Učesnici su naučili kako prepoznati vrste drveća, razumjeli strukturu šuma i važnost očuvanja zdravih ekosistema za održivi razvoj.

Također, Adla Kahrić, ekspertica za bioraznolikost i upravljanje zaštićenim područjima, govorila je o strateškoj važnosti dobro upravljanih zaštićenih područja za postizanje ciljeva EU Strategije o biološkoj raznolikosti do 2030. godine.

„Zaštićena područja nisu samo utočišta za vrste – ona su platforme za obrazovanje, održivi turizam i razvoj lokalnih zajednica. Zahvaljujući podršci EU, Bosna i Hercegovina ima priliku proširiti i unaprijediti svoju mrežu zaštićenih područja,“ poručila je Kahrić.

POVEZIVANJE VRIJEDNOSTI S EKOSISTEMIMA

Tokom šetnje, razmijenjene su ideje o održivom turizmu, koristi koje priroda donosi lokalnim zajednicama, i ulozi mladih u zaštiti okoliša. Prisustvo mladih aktivista podsjetilo je da su klima i priroda međugeneracijska pitanja i da je budućnost zelene Evrope nezamisliva bez mladih glasova.

Zaključak dana bio je jednostavan, ali snažan: priroda ne traži samo zaštitu – ona stvara povezanost. Ovaj događaj je jasno pokazao kako se evropske vrijednosti mogu prenijeti kroz direktan kontakt s lokalnim ekosistemima, u saradnji, solidarnosti i zajedničkoj odgovornosti.

GLEDAMO PREMA NAPRIJED

Nacionalni park Sutjeska, kao višegodišnji korisnik EU podrške, nastavlja razvijati modele održivog upravljanja, ekoturizma i zaštite bioraznolikosti. Uz podršku EU, stručnjake poput Emira Delića i Adle Kahrić, i entuzijazam mladih ljudi, park je na dobrom putu da postane regionalni primjer uspješne sinergije između prirode i evropskih politika.

„Ponekad se najbolja diplomatija događa ispod krošnje bukve,“ komentarisao je jedan EU zvaničnik.

U toj jednostavnoj rečenici leži istina – hodanjem kroz prirodu jačamo povjerenje, razumijevanje i zajedničku viziju za budućnost.

Od Sarajeva do Sutjeske, od politike do jelovih iglica – ovako izgleda Dan Evrope 2025 u novom, zelenom ruhu.