ALEXANDRU GRIBINCEA: Muškarci u borbi za rodnu ravnopravnost

    U radu koji se tiče tema rodne ravnopravnosti najčešće susrećemo žene. Žene su te koje su aktivistkinje, koje vode organizacije, koje vode projekte, iako smo svjesne da to nije isključivo “ženski posao”. Međutim, među ženama koje vode projekat Gender Budget Watchdog Network u šest država Zapadnog Balkana i Moldaviji nalazi se i koordinator Keystonea iz Moldavije Alexandru Gribincea, mladi doktor ekonomskih nauka. Doktorirao je na temu uticaja održivih inovacija na globalnu ekonomiju, a posjeduje dva bachelora i dva mastera iz oblasti financija, bankarstva i ulaganja. Uz svoj angažman u mreži Gender Budget Watchdog radi i kao univerzitetski profesor. S Alexandruom smo razgovarale o ulozi muškaraca u borbi za rodnu ravnopravnost, rodno odgovornom budžetiranju, izazovima i prilikama s kojima se suočava.

    OBJAVI.BA: Zašto smatrate rodno odgovorno budžetiranje važnim i zašto ste izabrali da se bavite ovom temom?

    ALEXANDRU GRIBINCEA: Rodno odgovorno budžetiranje je veoma važno danas, to je upravo ono što nam je potrebno da osiguramo da se javni novac troši na pravi način. Moramo prestati smatrati budžete nasumičnim bacanjem novca, a početi govoriti o budžetima koji odgovaraju svima, posebno onima koji se suočavaju s više izazova. Ako razmislimo o ovome na praktičan način vidimo da su klimatske promjene veliki problem. Ali one ne utiču na sve osobe na isti način. Žene u ruralnim područjima, na primjer, možda nemaju resurse da se prilagode ekstremnim vremenskim (ne)prilikama. Rodno odgovorno budžetiranje osigurava da se sredstva usmjere na rješavanje ovih problema, poput ulaganja u zelenu energiju ili pomoći malim poljoprivrednicama da uspiju i stvore modele poslovanja koji su održiviji. Isto tako možemo posmatrati i rodno zasnovano nasilje, koje je teška ali stvarna tema i problem. Osobama koje prođu kroz bilo koji vid nasilja su potrebna skloništa, pravna pomoć, psihološka podrška. Bez rodno odgovornog budžetiranja, ove potrebe se mogu zanemariti. Ono osigurava da ove osobe, najčešće žene, dobiju pomoć koju zaslužuju. Isto važi i za osobe sa invaliditetom. Pristupačnost u školama, javnom prevozu, radnim mjestima – to nije luksuz, to je potreba i to neophodna i sve je ovo dio rodno odgovornog budžetiranja. Ono se bavi velikim problemima – klimatske promjene, prevencija nasilja, inkluzija – i povezuje ih sa stvarnim rješenjima. Ne radi se samo o brojevima ili otmjenim politikama, radi se o ravnopravnosti i jednakim prilikama za sve. Dakle, da, ova vrsta budžetiranja, kao alat svakodnevnog života je sposobna napraviti stvarne promjene i zato sam je i izabrao kao okosnicu svoje karijere.

    OBJAVI.BA: Zašto su muškarci važni u borbi za rodnu ravnopravnost?

    ALEXANDRU GRIBINCEA: Mislim da se ne govori dovoljno o ovome, ali muškarci su jako važni za rodnu ravnopravnost. Historijski su bili u boljoj poziciji, uzmemo li u obzir brojeve, statistiku – to je vrlo jasno. A ovo ne ukazuje samo na sistem koji je naklonjeniji muškarcima nego i da muškarci imaju društvenu moć za napraviti promjene, ne samo za žene, nego za sve marginalizirane skupine. Zamislite svijet u kojem postoji balans, gdje su prilike jednake – promjena će se vidjeti, svjedočit ćemo boljim okruženjima za rad, jačem društvu.

    OBJAVI.BA: Koji su osnovni izazovi s kojima se susrećete u svome radu?

    ALEXANDRU GRIBINCEA: Baviti se rodno odgovornim budžetiranjem u bilo kojem od naših konteksta nije nimalo lako. Prije svega, dosta donosioca odluka i osoba zaposlenih u institucijama ne znaju šta je rodno odgovorno budžetiranje a samim tim nisu im ni jasne prednosti primjene ovog alata. Moramo biti iskreni i reći da postoji neka greška u koracima koja je dovela do mitova poput onog da bi rodno odgovorno budžetiranje uništilo budžete ili odvojilo budžete za muškarce i žene, što je potpuno pogrešno. Neki tvrde da je ipak ovo samo za razvijenije države, da nije moguće ostvariti bilo kakav cilj. A ništa od ovog zapravo nije istina. Ovo je samo efikasniji način budžetiranja, odnosno pravljenje boljih odluka za usmjeravanje postojećih budžeta. Još jedan od izazova koji je za mene ličan jeste ono pitanje koje je nekako neizbježno – „Zašto se muškarac bavi ravnopravnošću, zašto promoviraš boljitak za žene i djevojčice?” Ponekad sam ulazio u rasprave o ovome, a sada jednostavno kažem „zato što je to jedino ispravno”. Mi ne pomažemo ženama, ovo nije humanitarni rad, nego stvaramo bolju budućnost i zdravije društvo za sve. Uglavnom, izazovi postoje, ali se borimo s njima. Razbijamo mitove, mijenjamo razmišljanja i pokazujemo da ulaganje u ravnopravnost dovodi do dobiti za svakoga.

    OBJAVI.BA: Koje su najbolje strane ovog posla?

    ALEXANDRU GRIBINCEA: Mislim da radimo nešto dobro i nešto veliko. To je najveća prednost i najbolja strana ovoga. Mogućnost da osvijestiš ljude o nekim temama, problemima, rješenjima je zapravo ono što mi pokušavamo raditi a samo tako dolazi do suštinske promjene.

    Često kada se izrađuju zakoni ili programi niko ne uzima u obzir rodni utjecaj ili utjecaj na različite skupine u društvu. Ne zato jer su to loši ili sebični ljudi nego isključivo jer ne znaju. Ne postoji analiza, istraživanje, razumijevanje potreba stanovništva. A tu „uskačemo” mi – pokušavamo popuniti praznine i predlažemo promjene ka boljitku. Imamo super tim u Gender Budget Watchdog Networku, funkcioniramo vrlo dobro zajedno, to je također jedna od dobrih strana – tim koji je tu u svakom trenutku.

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...