Bosna i Hercegovina je na putu transformacije kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti. Sa obavezama koje proizilaze iz domaćih i međunarodnih konvencija, jasno je da promjene nisu samo poželjne, već i neophodne. U središtu ovog pokreta je i PRONI Centar za omladinski razvoj, koji je uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan i uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške predano radio na provedbi Gender akcionog plana.
Kroz ovaj projekat, Bosna i Hercegovina se kreće prema društvu u kojem su muškarci i žene ravnopravni, a promjene se osjećaju na svim nivoima društva.
Adina Halilović je projektna menadžerica PRONI Centra za omladinski razvoj i s njom smo razgovarali o Gender akcionom planu, uspjesima i izazovima koji su ga do sad obilježili, te šta nas očekuje u budućnosti kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini. Adina nas vodi kroz proces razvoja i transformaciju kroz koju prolaze lokalne zajednice, otvarajući nova poglavlja u borbi za ravnopravnost.
OBJAVI.BA: Kako je nastala ideja za ovaj projekt i koji su bili njegovi prvobitni ciljevi?
ADINA HALILOVIĆ: Uporište za nastanak projekta imali smo u obavezama Bosne i Hercegovine da izradi Gender akcioni plan koje proizlaze iz domaćih dokumenata i međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela ratifikacijom konvencija iz oblasti ravnopravnosti spolova. Obaveze na državnom nivou automatski povlače one na nižim nivoima vlasti.
Ciljevi ovog projekta odnose se na podizanje svijesti i promociju rodne ravnopravnosti, kao i zakona i politika iz ove oblasti. Također, ciljevi uključuju identifikaciju i rješavanje rodno zasnovanih barijera i prepreka u različitim oblastima. Sve to s ciljem unapređenja ravnopravnosti muškaraca i žena na nivou Brčko distrikta BiH, prema modelu Evropske povelje o rodnim politikama.
U, tek, prvoj godini projekta, već ostvaren veliki uspjeh – provedba i finalizacija Situacione rodne analize koja je otvorila oči za stvarno stanje na terenu. Ova analiza ne samo da je dala ključne uvide, već je i postavila temelje za daljnje korake i strategije, a o konkretnim promjenama primijećenim zahvaljujući provedbi ovog projekta, razgovaramo u nastavku.
Projekt je poslužio kao platforma koja je omogućila građanima aktivno sudjelovanje kroz različite segmente. Trudili smo se osigurati da građani, predstavnici organizacija civilnog društva, institucija vlasti i privatnog sektora imaju priliku učestvovati i doprinijeti prijedlozima u svakom dijelu procesa izrade dokumenta. Jedan od značajnih ishoda je izrada i predaja novog prijedloga Gender Akcionog Plana nadležnim institucijama, što predstavlja važan korak ka uspostavi održivih politika za rodnu ravnopravnost.
OBJAVI.BA: Koje su bile najveće prepreke tokom implementacije projekta i kako ste ih prevazišli?
ADINA HALILOVIĆ: S obzirom da oblast ravnopravnosti zakonski nije u nadležnosti nijednog odjela vlasti, najveći izazov predstavlja uspostavljanje saradnje po tom pitanju. Jedna od ključnih preporuka novog Gender akcionog plana na kojem radimo jeste iniciranje uspostave kvalitetnog institucionalnog mehanizma za ravnopravnost. Kreiranje strateški bitnog dokumenta, u kojem učestvuju različiti akteri iz zajednice, zahtijeva najmanje godinu dana. S obzirom na period potreban za usvajanje dokumenta i omogućavanje konsultacija za određene dopune, logično je započeti proces dok je još uvijek na snazi stari dokument. Time se osigurava kontinuirana zaštita ciljne grupe kojoj je dokument namijenjen. Nažalost, u većini države još uvijek nemamo takav proaktivan pristup kreiranju strateških dokumenata. Veliki je izazov kreirati rješenja kada nemamo sistemski i odgovoran pristup. Međutim, otvoren pristup i fleksibilnost u implementaciji omogućili su nam da prevaziđemo izazove i uspostavimo saradnju s različitim nivoima vlasti kako bi realizovali aktivnosti.
OBJAVI.BA: Kako ocjenjujete budućnost rodno ravnopravnih politika u BiH?
ADINA HALILOVIĆ: Budućnost rodno ravnopravnih politika u Bosni i Hercegovini ovisi o nekoliko ključnih faktora, uključujući političku volju, punu implementaciju i unapređenje postojećeg institucionalnog mehanizma, te aktivno sudjelovanje civilnog društva i međunarodnih organizacija u polju edukacije i prevencije. Međusektorska saradnja i otvoren pristup su jedini način koji može donijeti promjene. Organizacije civilnog društva na terenu trebaju kontinuiranu podršku kako bi mogle odgovarati potrebama svojih ciljanih grupa. Istovremeno, institucije vlasti trebaju prihvatiti da strateški dokumenti moraju biti uključeni u budžet kako bi se osigurala njihova efikasna primjena, omogućavajući zajednički monitoring.
Ukoliko dođe do sinergije između političkih, institucionalnih, društvenih i međunarodnih faktora, BiH može ostvariti značajan napredak u oblasti rodne ravnopravnosti. Ključno je da se svi akteri udruže kako bi se osiguralo dosljedno provođenje zakona, povećala svijest o važnosti rodne ravnopravnosti, te unaprijedile institucionalne kapacitete za rješavanje ovih pitanja. Kroz zajednički napor i koordinaciju, BiH može postići trajne i značajne promjene u rodnoj ravnopravnosti.
Rodna ravnopravnost nije samo pitanje osnovnih ljudskih prava, već i pitanje društvenog i ekonomskog napretka. Imamo odgovornost i ulogu u stvaranju društva u kojem su žene i muškarci ravnopravni u svim aspektima života. Razvijajte i jačajte saradnju s različitim sektorima, uključujući vladine institucije, nevladine organizacije, međunarodne partnere i lokalne zajednice. Budite spremni na fleksibilnost u implementaciji projekata, jer to omogućava efikasnije reagovanje na stvarne potrebe zajednice. Udruženi i odlučni, možemo postići trajne i značajne promjene koje će unaprijediti kvalitet života svih građana i građanki. Podržimo jedni druge, radimo zajedno i nastavimo se boriti za društvo u kojem je rodna ravnopravnost neupitna i prisutna u svim sferama života.
Situaciona rodna analiza dostupna je na linku.
