DATA CENTRI U BIH: Prvi bi mogao niknuti u Zenici na pogonu “stare” Željezare

Piše: Rubina Čengić

Sredinom decembra 2026. godine bi trebala biti završena studija izvodivosti na osnovu koje će biti donesena odluka da li će na mjestu današnje Željezare u Zenici biti izgrađen tehnološki park u okviru kojeg će biti „data-centar za potrebe digitalizacije javnih usluga u Federaciji BiH“, najavljuje Jasmin Hadžirašidović, stečajni upravnik Željezare.

"Stara" Željezara (preuzeto od Zenicablog.com)
“Stara” Željezara (preuzeto od Zenicablog.com)

„Za sada je to jedna od ideja. Zenica se nalazi na raskršću razvoja i mora odlučiti kuda ide. Ako bismo izgradili tehnološki park i data-centar koji bi bio u vlasništvu Federacije BiH olakšali bismo digitalizaciju i čuvanje podataka svih javnih institucija sa svih nivoa vlasti u Federaciji BiH na jednom mjestu. Sada sve institucije moraju imati servere i IT stručnjake, a i zavisimo od tuđih cloud-a što je veoma izazovno s aspekta sigurnosti, hibridnih ratova i digitalnih prijetnji. Taj data-centar bi značio digitalnu samostalnost Federacije“, kaže Hadžirašidović i najavljuje moguću saradnju s Politehničkim fakultetom iz Zenice, ali i drugim srodnim fakultetima čiji studenti bi mogli dolaziti u zenički tehnološki park na praktičnu nastavu.

Do nedavno prodekan za naučno-istraživački rad Politehničkog fakulteta u Zenici i voditelj zeničkog EKO Foruma Samir Lemeš smatra da to nije loše rješenje.

„To bi bio znatno manji data-centar od onog koji se pominje u Mostaru ili o kakvima se govori po evropskim zemljama, a pravio bi mnogo manje buke i trošio mnogo manje vode i električne energije nego što je to trošila visoka peć. Uz to – za gradnju ovog data-centra ne treba sjeći šumu, on bi bio smješten na prostoru napuštenog industrijskog pogona“, kaže Lemeš. Naglašava da je u Strategiji za razvoj Federacije do 2027. godine „mjera pod brojem jedan – osigurati javnu digitalnu infrastrukturu“.

U Strategiji stoji da će „FBiH osigurati javnu digitalnu infrastrukturu i dostupnost relevantnih podataka istraživačko-razvojnim organizacijama, fakultetima, te MSP-ovima koji ne mogu osigurati te resurse, vodeći pri tome računa o integritetu i sigurnosti podataka“.

Doktor političke ekologije Safet Kubat iz Zenice smatra da je previše nepoznanica oko ove ideje.

„Željezara koja je u stečaju više od 20 godina i koja je dosad prodala sve što se moglo prodati, pa i 43 duluma zemlje za 350.000 KM, sada pravi ekspertsku grupu i plaća američku kompaniju sa sjedištem u Beču da pravi studiju izvodivosti za nešto o čemu javnost ne zna ništa. Pa gradnja data-centra košta stotine miliona KM, plus voda i sve drugo! Po mom mišljenju, to je bila dobra predizborna priča“, kaže Kubat. Naglašava da nije apsolutni protivnik gradnje manjeg data-centra čiji bi vlasnik bila Federacija.

„Ako mora, onda bolje da je država vlasnik“, kaže Kubat i naglašava da je protivnik velikih data-centara čija se gradnja planira u zemljama EU i na Balkanu.

Ova tema je otvorena u javnom prostoru nakon što je Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) na svojim profilima na društvenim mrežama objavila vijest da je Vlada Federacije Željezari Zenica dodijelila 500.000 KM za projekat podatkovnog centra u Zenici.

„Dok je šira javnost zaokupljena medijskim naslovima o dva velika podatkovna centra u Mostaru, u Zenici se dešavaju konkretni koraci po pitanju realizacije jednog takvog projekta u režiji Vlade FBiH i to u kompleksu Željezara Zenica d.o.o. Zenica – u stečaju ili takozvane stare Željezare u punom vlasništvu Vlade FBiH“, pišu iz ACT-a i napominju da se ne radi o bivšem ArcelorMittalu, a sada Novoj Željezari Zenica d.o.o. u stečaju, koja je u privatnom vlasništvu od 92% od strane H&P d.o.o. Zvornik i 8% u vlasništvu Vlade FBiH.

„Ostaje otvoreno pitanje za Vladu FBiH u vezi s investiranjem javnog novca u projekat koji ne proizilazi iz društveno usaglašene strategije o AI i data centru koji, prema navodima iz odgovora jednog resornog ministarstva, nije prepoznat kao građevina od značaja za ovaj entitet“, kažu iz ACT-a i naglašavaju da se „širom svijeta vode otvorene diskusije i protivljenje brojnih zajednica građenju data-centara upravo zbog njihove (ne)koristi lokalnim zajednicama, uz ogromnu potrošnju vode i energije te klimatske efekte“.

Socijalne mreže

6,325LjubiteljiSviđa mi se
402SljedbeniciPratite
294SljedbeniciPratite
1,690PretplatniciPretplatite se

Pretplatite se

Povezani članci

SAOPŠTENJE FONDACIJE ACT: U Varešu opasni rudarski otpad tretiran kao neopasan

Piše: Objavi.ba Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT zaprimila...

AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...