Piše: Dajana Cvjetković
Na službenoj stranici RadiYo Active sebe opisuju kao prvi bosanskohercegovački community radio čiji program u potpunosti vode i uređuju djeca i mladi. Taj identitet „community radio“ znači da je riječ o mediju okrenutom zajednici – nekomercijalnom, neprofitnom i nepolitičnom. Još važnije – isti tekst kaže da RadiYo nije samo radio, nego „sigurni prostor“ u kojem mladi imaju priliku iznositi ideje o unapređenju društvenog, kulturnog i umjetničkog života svoje lokalne zajednice.
Upravo zbog toga ovaj medij treba posmatrati i kao obrazovni prostor iako formalno nije škola. To je mjesto na kojem se uči novinarstvo, ali i disciplina, timski rad, slušanje drugih, javni nastup i samopouzdanje. U vremenu kada mladi često imaju dojam da društvo od njih očekuje da znaju sve, a rijetko im nudi prilike, ovakve inicijative vraćaju ono najvažnije – pravo na pokušaj, grešku, rast i razvoj.
„Ideja RadiYo Active je da pruži prostor, fizički i medijski, mladim ljudima da kažu šta misle i rade na izgradnji našeg društva počevši od mjesne zajednice“, kaže Ena Čaušević, urednica RadiYo Active Zenica.
Pojašnjava da ovaj medij ima vrijednost i za one koji možda nikada neće postati novinari jer „kada mladi dobiju prostor da govore o gradu u kojem žive, oni ne razvijaju samo medijske vještine nego i odnos prema zajednici“. A s obzirom na to da imaju gdje govoriti o onome što primijete – počinju primjećivati šta nedostaje, šta ih boli, šta ih raduje i šta žele mijenjati i „na taj način community medij postaje mala škola građanske odgovornosti“, priča Ena.
U razgovoru za objavi.ba kaže da mladi u RadiYo Active prate sve, od kulturnih dešavanja do svakodnevnih prilika koje grad nudi, izražavaju nezadovoljstvo sadržajima za djecu i mlade u gradu, ali da najčešće biraju teme koje ih stvarno dotiču – mentalno zdravlje, vršnjačko nasilje, školski pritisak, očekivanja okoline….
„To je važan pokazatelj. Mlade ne zanimaju samo zabava i lagan sadržaj, kako se često stereotipno pretpostavlja. Zanima ih i kako se živi, šta ih pritišće i gdje uopće vide svoje mjesto. Ono što sam vidjela u zadnjih godinu ili dvije jeste jako velik porast interesovanja za mentalno zdravlje, ali ima tu i drugih tema poput nezadovoljstva sadržajima u Zenici za djecu i mlade“, priča Ena.
RadiYo Active ne ostaje samo na programu. Kroz njihov studio nastajale su pjesme, spotovi i drugi sadržaji, a mladi su tu dobijali priliku da prvi put snime, govore, vode emisiju ili objave vlastiti rad. Za nekoga je to prva pjesma, za nekoga prvi prilog, a za nekoga prvi ozbiljan susret s medijem i javnim prostorom. Ena priča i da nekoliko bivših članova/članica danas djeluje u medijima, a neki su završili studij i ostali u novinarstvu.
A zašto je sve ovo važno?
U Bosni i Hercegovini već godinama slušamo gotovo istu raspravu iz dva smjera. Mladi često govore da nemaju dovoljno prilika, da je sistem nepravedan i da se do posla prečesto dolazi preko poznanstava, a ne preko znanja. Poslodavci, s druge strane, upozoravaju na hiperprodukciju zanimanja, manjak praktičnih kompetencija i činjenicu da im mladi često dolaze bez iskustva koje bi im trebalo omogućiti prvi ozbiljan korak na tržištu rada. U tom sudaru očekivanja, razočarenja i nedostatka prilika, istina je najčešće negdje između.
Brojna istraživanja potvrđuju da problem nije samo u tome što mladima nedostaje posao, nego i u tome što im nedostaje mjesto na kojem mogu steći prve radne navike, osjećaj odgovornosti i praktično iskustvo. U meta-analizi „Mladi u Bosni i Hercegovini: Aspiracije, frustracije i budućnosti“ navodi se da 48,3 posto mladih vidi neusklađenost između nastavnih planova i potreba tržišta rada, dok 69 posto smatra da formalnom obrazovanju nedostaju praktične mogućnosti učenja. Ista analiza podsjeća i da više od 60 posto mladih vjeruje da posao dobijaju oni s vezom, a ne oni s kompetencijama. Kada se tome doda podatak iz FES-ove Studije o mladima da 59 posto mladih smatra da je poznavanje osoba na pozicijama moći važno pri pronalasku posla, jasno je zašto dio mladih rano gubi motivaciju, a dio poslodavaca stiče dojam da pred sobom nema dovoljno spremnu generaciju.
Kad mikrofon postane prva prilika
Zato su posebno važne male, uporne lokalne priče koje pokazuju da se promjena ne dešava sama od sebe. Ona nastaje onda kada neko mladima zaista otvori vrata, da im alat, povjerenje i odgovornost. Upravo takva je priča RadiYo Activea iz Zenice – medija koji je odavno prerastao okvir običnog radijskog programa i postao slobodna, sigurna i kreativna zona za mlade u Zenici, u kojoj se ne očekuje da mlad čovjek zna sve, nego mu se dopušta da uči, raste i razvija se. Ena podsjeća da njihova priča počinje 2011. godine, kada je ekipa okupljena oko Udruženja „Naša djeca“ Zenica odlučila ono što već radi s djecom i mladima podići na novi nivo i otvoriti dodatni medijski prostor za njihove glasove.
„Priča RadiYo Active počinje 2011. godine… cilj je bio da osnujemo dodatni medijski prostor za djecu i mlade u Zenici, jer rijetko koji medij daje prostor mladima da bez problema kažu svoje mišljenje“, kaže Ena.
U toj jednoj rečenici sabrana je i svrha i rezultat njihovog djelovanja. RadiYo Active nije nastao samo da proizvede još sadržaja. Nastao je da proizvede mogućnost. Da mladi ljudi u Zenici prvi put osjete šta znači doći na vrijeme, pripremiti temu, razgovarati sa sagovornikom, stati iza onoga što izgovore, montirati prilog, uređivati sadržaj, preuzeti odgovornost za javnu riječ i pritom znati da ih neko sluša ozbiljno. To su radne navike koje se ne uče iz udžbenika, nego iz stvarne prakse.
Slobodna zona za glas koji se inače ne čuje
Društvena uloga ovakvog medija zato je za Zenicu mnogo veća od pukog informiranja – RadiYo Active funkcioniše kao slobodna zona, ne u smislu da je lišena odgovornosti, nego slobodna od patroniziranja, potcjenjivanja i nametnutih tema. To je prostor u kojem mladi ne moraju čekati da ih neko proglasi dovoljno važnima da bi govorili. Ovdje oni sami biraju muziku, teme, sagovornike i format. To je, posebno u lokalnoj sredini, ogroman društveni kapital. Takav medij gradu vraća ono što tradicionalni javni prostor često izgubi, a to je neposrednost. Oni ne prepričavaju dnevnu politiku niti love klikove, nego grade publiku i mladima ne daju privid učešća, nego stvarni prostor u kojem su autori i akteri.
Zenici, ali i drugim lokalnim zajednicama, trebaju ovakva mjesta. Prostori u kojima mladi ne dolaze samo da provedu vrijeme, nego da „puste“ glas, razvijaju stav i vještine i na taj način povezuju zajednicu i grade povjerenje.
U zemlji u kojoj se stalno govori da mladima nedostaje iskustvo, RadiYo Active pokazuje da ono nastaje onda kada neko otvori prostor da se uči, radi i raste. Zato ovaj medij nije samo platforma za sadržaj, nego i slobodna zona za odrastanje, izražavanje i prve profesionalne korake.
RadiYo Active je medij, radionica i slobodna zona u jednom. Portal RadiYo Active možete pratiti na activezenica.org.
