PIŠE: Emir Delić
Vukovi su donedavno u Evropi bili na ivici izumiranja, ali je njihova populacija u posljednje vrijeme doživjela izvanredan oporavak. Zahvaljujući strogim mjerama zaštite prema Bernskoj konvenciji (1982.) i Direktivi o staništima EU (1992.), njihov broj je u deceniji od 2012. do 2023. godine porastao sa 11.000 na više od 20.000 jedinki. Danas vukovi nastanjuju gotovo sve zemlje Evropske unije, a populacije u Italiji, Bugarskoj, Rumuniji i Španiji prelaze 2.000 jedinki. Ovaj povratak vukova smatra se velikim uspjehom u zaštiti prirode.
Međutim, ne dijele svi ovo oduševljenje. Poljoprivredni lobiji i lovačke grupe tvrde da je populaciju vukova potrebno kontrolisati. Pod trenutnim statusom “stroge zaštite”, vukovi ne mogu biti predmet lova, ali spuštanje na status “zaštićenih” omogućilo bi njihov odstrel. Postavlja se pitanje – koji bi bio argument za takvo nešto?
Ignorisanje nauke: Opasna odluka o smanjenju zaštite vukova
Vukovi godišnje ubiju oko 65.500 domaćih životinja, uglavnom ovaca i koza. No, u kontekstu ukupnog broja stoke u EU, gdje samo ovaca ima preko 60 miliona, broj stradalih ovaca predstavlja samo 0,065% ukupnog broja. Ipak, nauku i podatke su gurnuli u stranu politički pritisci – a možda i jedna lična trauma. Naime, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen postala je jedan od najglasnijih zagovornika smanjenja nivoa zaštite vukova nakon ličnog gubitka iz 2022. godine, kada je vuk ubio njenog ponija Dolly. Ovaj događaj je navodno bio ključan za oblikovanje njenog stava, te ju je približio poljoprivrednim lobijima koji su zahtijevali lakši odstrel vukova.
Trećeg decembra 2024. Stalni komitet Bernske konvencije glasao je za snižavanje nivoa statusa zaštite vukova, uprkos upozorenjima 693 naučnika i stručnjaka za divlje životinje. Njihova poruka bila je jasna: odstrel vukova ne smanjuje napade na stoku. Naprotiv, dodatno pogoršava problem jer uništavanje porodičnih čopora vodi ka češćim i nepredvidivim napadima. Umjesto da se rješavaju pravi uzroci sukoba poput boljih metoda zaštite stada, ova odluka stavlja politiku ispred nauke.
Pokolj vukova u Švicarskoj: Upozorenje za Evropu
Posljedice ovakvih odluka već su vidljive u Švicarskoj, gdje se vukovi ubijaju alarmantnom brzinom. Samo u 2024. godini legalno je ubijeno 110 vukova – tačno jedna trećina populacije u državi! Čitavi čopori su uništeni, uključujući mladunce, pod izgovorom da se “odrasli vukovi trebaju naučiti strahu od ljudi”.
Ako se ovakva politika proširi na ostatak Evrope, postaviće opasan presedan. Vukovi su ključna vrsta, neophodna za ravnotežu ekosistema i očuvanje biološke raznolikosti. Njihov nestanak imao bi katastrofalne posljedice na šume, populacije manjih životinja i u konačnici na sliku poljoprivrede. Ako vukovi nisu sigurni u nacionalnim parkovima, gdje drugo mogu preživjeti?
Švedska strategija istrebljenja: Iluzija “povoljnog statusa zaštite”
Dok Švicarska vodi otvoreni rat protiv vukova, Švedska koristi puno perfidniji, ali jednako destruktivan pristup. Još 29 vukova – svi klasifikovani kao “ugroženi” u Švedskoj i još uvijek pod “strogom zaštitom” Bernske konvencije – biće legalno ubijeni ovih dana. Pet cijelih porodičnih čopora biće izbrisano.
Švedska populacija vukova, koja je 2023. godine brojala 375 jedinki u 2023., već je bila jako ugrožena lovom. Međutim, vlada je odlučila da je 170 vukova dovoljno za održavanje “povoljnog statusa zaštite”, čime je preko noći prepolovila vučju populaciju. Ova odluka poništava decenije rada na očuvanju vrste i ignoriše upozorenja naučnika da bi dalje smanjenje broja vukova povećalo genetsku degradaciju i rizik od incesta, a što bi moglo trajno oslabiti njihovu populaciju u ovoj skandinavskoj zemlji.
Odluka EU o spuštanju nivoa zaštite vukova omogućava državama članicama dodatnu fleksibilnost za smanjenje broja ovih životinja, pod uslovom da se očuva “povoljan status zaštite”. No, Švedska i Švicarska dokazuju koliko je taj koncept besmislen. Ako vlade mogu potpuno proizvoljno definisati šta znači “povoljno”, šta ih sprječava da opravdaju buduće odstrele dok vukovi potpuno ne nestanu?
Od “zaštite” do istrebljenja: Francuska ove godine planira legalni odstrel 192 vuka
Prema genetskim istraživanjima provedenim prošle zime, procijenjena populacija vukova u Francuskoj iznosi 1.013 jedinki, što je pad u odnosu na 1.104 vuka iz prethodne godine. Ovaj prvi zabilježeni pad populacije od povratka vukova u Francusku izazvao je uzbunu među stručnjacima za zaštitu prirode. Prema službenom planu za kontrolu vukova francuske vlade, maksimalan procenat vukova koji mogu biti odstrijeljeni iznosi 19% ukupne populacije. To znači da će ove godine 192 vuka biti legalno ubijena, nešto manje od 204 vuka u godini ranije.
Međutim, poljoprivredni lobiji traže još krvi. Dvadeset i dvije poljoprivredne organizacije su prošle godine podnijele peticiju u kojoj se traži da se broj vukova u Francuskoj ograniči na samo pet stotina jedinki, dok su tri vodeća sindikata farmera pozvala vladu na još agresivnije smanjenje populacije, koristeći kao argument nedavnu degradaciju statusa vukova prema Bernskoj konvenciji sa “strogo zaštićeni” na “zaštićeni” .
Poljoprivrednici tvrde da je broj napada vukova porastao za 4,6%, a da je mortalitet stoke usljed tih napada za 10,6% veći. Međutim, podaci govore drugačije.
Najprije, napadima vukova se može pripisati samo jedan postotak ukupne smrtnosti stoke u Francuskoj. Daleko veće prijetnje su napadi pasa lutalica i bolesti.
Nadalje, između 2018. i 2023. godine, broj vukova u Francuskoj porastao je za 93%, ali su napadi na stoku u istom periodu smanjeni za 13%. Razlog za to su efikasne mjere zaštite stada – u područjima gdje su provedene odgovarajuće mjere zaštite, broj stradalih ovaca je u opadanju.
Na kraju, uprkos nedostatku dokaza da ubijanje vukova smanjuje napade na stoku, broj dozvoljenih odstrelnih kvota je povećan za 400% između 2018. i 2024. godine.
Nezakoniti odstrel: Kršenje zakona preko kojeg se prelazi
Dok francuske vlasti insistiraju na „kontrolisanom upravljanju“ populacijom vukova, nelegalni odstrel je u porastu. Prema jednoj studiji, krivolovom je pogođen svaki deseti vučji čopor u Francuskoj, skoro svaki peti smrtni slučaj vukova se može pripisati krivolovu, a i dalje se koriste zabranjeni načini lova poput otrovnih mamaca i gvozdenih zamki.
Kazne za ilegalno ubijanje vuka iznose do 150.000 eura i tri godine zatvora, ali vladine odluke čine ova pravila besmislenim. Naime, kako očekivati da se zakon poštuje kada i same vlasti podstiču odstrel?
Evropska politika: Opasna igra s prirodom
Francuska nije sama u ovoj politički motivisanoj kampanji protiv vukova. Podsjetimo se, Švicarska je pobila trećinu svoje populacije vukova u samo osam mjeseci, dok Švedska planira prepoloviti broj svojih vukova pod lažnim izgovorom „povoljnog statusa zaštite“.
Sada se Francuska pridružuje ovom trendu. Dok nauka upozorava da je za održivu populaciju u Francuskoj potrebno najmanje 2.500 spolno zrelih vukova, političari ignorišu ova upozorenja. Umjesto toga, podilaze manjinskim, ali glasnim lobijima, zanemarujući većinsku javnu podršku zaštiti vukova.
Ako sada ne reagujemo, šta će biti sljedeće? Medvjedi? Risovi? Svi naši veliki predatori?
Za vukove, igra je gotova.
Ali mi još uvijek možemo preokrenuti tok. Trebamo zahtijevati od naših vlada da poštuju nauku i međunarodne konvencije. Podržimo zaštitu prirode, umjesto da dozvolimo njenom uništenju u ime kratkoročnih interesa. Nemojmo dozvoliti da degradacija zaštite vukova postane njihova konačna propast.
“Molimo vas, nastavite da zavijate“, poručuju evropski aktivisti za zaštitu divljih životinja.
Moramo djelovati prije nego što bude prekasno
Odluka Bernske konvencije stupa na snagu 6. marta 2025., ali još uvijek može biti poništena. Najmanje 17 zemalja mora se usprotiviti kako bi se spriječila degradacija zaštite vukova.
Vuk nije samo još jedna životinjska vrsta, on je simbol evropske prirodne baštine, čuvar ekološke ravnoteže i test naše posvećenosti naučno zasnovanoj zaštiti prirode.
Vukovi ne mogu govoriti sami za sebe. Pitanje je – hoćemo li dozvoliti da politički interesi i lične emocije diktiraju budućnost zaštite prirode, ili ćemo stati u odbranu divljine dok još imamo priliku?
