Povodom Sedmice zajedničkog regionalnog tržišta (Common Regional Market Week), u Sarajevu je danas (24. oktobar 2024. godine) održan događaj pod nazivom „Unapređenje regionalne saradnje: Put prema zajedničkom regionalnom tržištu i EU integraciji na Zapadnom Balkanu“. Ovaj događaj je organizovan u saradnji Instituta za suradnju i razvoj (CDI) iz Tirane i Centra za promociju civilnog društva uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke i jedan je od niza sličnih koji su organizovani širom regiona.
Nedavno se završilo deset godina od početka Berlinskog procesa kao platforme za jaču saradnju između zemalja Zapadnog Balkana, na što je podsjetio šef Odjela za privredu i privrednu saradnju Njemačke ambasade Daniel Stinsky. On je podsjetio kako su upravo zahvaljući facilitaciji njegove države napravljeni najveći pomaci u regionalnoj saradnji, te naglasio kako će nedavno usvojeni novi Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište biti kamen temeljac za budućnost Zapadnog Balkana.
O ostvarenom napretku je opširnije govorio stručnjak za trgovinu iz CEFTA-e Marko Mandić koji je istaknuo kako je Komitet CEFTA ove godine usvojio devet novih sporazuma koji će unaprijediti trgovinu, stvoriti radna mjesta i unaprijediti prava potrošača u regionu. „U zadnjih deset godina se izvoz iz zone CEFTA u EU povećao, ali imamo veliki rast i unutar CEFTA-e, između zemalja“, rekao je Mandić i naveo primjer rasta razmjene u uslužnom sektoru koji se utrostručio.
Da su Berlinski proces i zajedničko regionalno tržište nešto čije efekte građani mogu itekako osjetiti, naglasili su iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Pomoćnica ministra Aida Hodžić skrenula je pažnju na to da od 2020. godine u anketama o pristupanju naše zemlje EU podrška ovom procesu pada za oko tri posto godišnje. „Ne povećava se broj onih koji su protiv, nego broj neodlučnih ili onih koji nemaju mišljenje, što ukazuje na manjak jasne vizije i perspektive o tome da taj proces nešto donosi. Zajedničko tržište i Berlinski proces su nešto čije rezultate građani mogu direktno osjetiti“, kazala je pomoćnica ministra vanjskih poslova BiH.
Učesnici su se složili kako je Plan rasta za Zapadni Balkan nešto što ide ruku pod ruku sa zajedničkim regionalnim tržištem, te kako on pokazuje da ovaj region nije izišao van fokusa EU ni nakon ruske agresije na Ukrajinu zbog čega se nešto veća pažnja poklanja proširenju Unije na istok. Ipak, ključni zadaci su pred državama koje moraju provesti očekivane reforme.
Ekonomska savjetnica u Delegaciji EU u BiH Aida Soko je izrazila nadu da će reformska agenda BiH uskoro biti u potpunosti usaglašena u pozitivnoj atmosferi, te istaknula kako u 110 mjera koje su do sada usaglašene i odobrene ima puno razloga za zadovoljstvo. Napomenula je da će i isplata sredstava EU za podršku reformama biti zasnovana na učinku, te kako države mogu puno dobiti, ali i izgubiti.
Domaćini skupa, direktorica CPCD-a Aida Daguda i direktor za istraživanja instituta CDI Ardian Hackaj su iskoristili priliku da spomenu ulogu civilnog društva u procesima integracija. Daguda je potcrtala kako organizacije civilnog društva nisu doprinijele samo monitoringom procesa, nego i aktivnim uključivanjem u njega, a Hackaj je opisao kako su brojne sugestije i prijedlozi koje su došle iz civilnog društva ugrađene u sporazume o regionalnoj saradnji i danas čine dobar dio osnove za koncept „accession before membership“, odnosno „pristupanje prije članstva“ koji priprema zemlje Zapadnog Balkana za integraciju u EU i njeno slobodno tržište.
