Kako se gradovi širom svijeta i dalje šire, suočavaju se s brojnim prirodnim opasnostima koje pogoršavaju klimatske promjene, uključujući ekstremne vrućine, jake padavine, poplave i klizišta. Tradicionalna “siva” infrastruktura, poput brana, protupoplavnih barijera i sistema za odvodnjavanje, često nije dovoljno učinkovita u rješavanju ovih rastućih rizika. Umjesto toga, gradovi sve više posežu za zelenom infrastrukturom i rješenjima zasnovanim na prirodi (NbS) kako bi se uhvatili u koštac s ekološkim izazovima, istovremeno poboljšavajući kvalitetu urbanog života. Singapur, pionir na ovom polju, pruža izvrsnu studiju slučaja o tome kako integrirana zelena infrastruktura može učinkovito ublažiti prirodne opasnosti dok promovira održivost.
Razumijevanje zelene infrastrukture i rješenja zasnovanih na prirodi (Nature-based Solutions – NbS)
Zelena infrastruktura odnosi se na strateški planirane mreže prirodnih i poluprirodnih područja koja pružaju ekosistemske usluge poput pročišćavanja zraka i vode, regulacije temperature i ublažavanja poplava. To uključuje urbane parkove, zelene krovove, vertikalne vrtove, kišne vrtove, močvare i ulična stabla. S druge strane, rješenja zasnovana na prirodi koriste prirodne procese za rješavanje društvenih izazova, poput korištenja mangrova za smanjenje obalne erozije ili močvara za filtriranje zagađivača. Oba pristupa nude održivu alternativu sivoj infrastrukturi pružajući višestruke koristi za ljude i prirodu.
Zelena infrastruktura i rješenja zasnovana na prirodi u ublažavanju prirodnih katastrofa
Ključna prednost zelene infrastrukture i rješenja zasnovanih na prirodi je njihova sposobnost da se bave osnovnim uzrocima prirodnih katastrofa. Na primjer, apsorbovanjem kišne vode, zeleni krovovi i propusne površine smanjuju urbane poplave. Slično tome, urbane šume i vegetacija hlade gradska područja putem evapotranspiracije, čime ublažavaju efekat urbanog toplinskog otoka, gdje gusto naseljena urbana područja postaju znatno toplija od svojih ruralnih okruženja zbog ljudskih aktivnosti. Osim toga, zelena infrastruktura može pomoći u stabilizaciji padina i sprečavanju klizišta poboljšanjem strukture tla i zadržavanjem vode. Za razliku od tradicionalne infrastrukture koja može propasti tokom vremena, zelena infrastruktura obično postaje učinkovitija kako biljke sazrijevaju i ekosistemi se uspostavljaju. Ova otpornost, u kombinaciji sa sposobnošću prilagođavanja promjenjivim uslovima, čini zelena rješenja posebno vrijednim za gradove koji žele poboljšati svoju odbranu protiv prirodnih katastrofa
Singapursku panoramu krase zelene zgrade s opsežnim vertikalnim vrtovima i zelenim krovovima. Ikonične strukture poput hotela Oasia Downtown i Parkroyal Collection Pickering svjedoče o tome kako se zelena infrastruktura može učinkovito koristiti u gustim urbanim okruženjima. Hotel Oasia, na primjer, prekriven je s više od 21 vrste penjačica koje pomažu u apsorpciji kišne vode, smanjenju temperatura i poboljšanju kvalitete zraka. Uključivanjem ovakvih karakteristika, ove zgrade djeluju kao živi ekosistemi, koji pružaju sklonište divljim životinjama, uključujući ptice i insekte, dok istovremeno smanjuju oticanje kišne vode.
Urbano hlađenje i efekat urbanog toplinskog otoka
Zelena infrastruktura igra ključnu ulogu u ublažavanju efekta urbanog toplinskog otoka u Singapuru. Visoka vlažnost zraka i tople temperature tokom cijele godine pogoršavaju ovaj fenomen. Uključivanjem zelenila na krovovima, fasadama i u otvorenim prostorima, grad uspijeva da ohladi lokalno okruženje, značajno smanjujući energetske potrebe za klimatizaciju.
Efekat urbanog toplotnog otoka (UHI) nastaje kada urbana područja doživljavaju znatno više temperature od svojih ruralnih okruženja zbog ljudskih aktivnosti i sive infrastrukture. Ovaj fenomen prvenstveno uzrokuje široka upotreba betona, asfalta i zgrada, koje apsorbuju i zadržavaju toplotu, zajedno s nedostatkom vegetacije.
Urbana područja mogu biti toplija od svojih ruralnih suprotnosti za 1 do 3°C tokom dana i mogu ostati do 12°C toplija noću. U ekstremnim slučajevima, neki gradovi bilježe temperaturne razlike od čak 5,5°C ili više zbog intenzivne urbanizacije i ograničenih zelenih prostora. Urbani površinski materijali poput asfalta i betona efikasnije apsorbuju i čuvaju toplotu od prirodnih pejzaža, što dovodi do povećanja površinskih temperatura. Smanjenje drveća i zelenila u urbanim okruženjima smanjuje sjenku i efekat hlađenja evapotranspiracije (proces kroz koji voda isparava iz tla i transpiracija: isparavanje vode iz biljaka, pogotovo lišća, hladeći okolni zrak). Visoke zgrade mogu stvoriti “kanjonske” efekte, zarobljavajući toplotu i ograničavajući protok vazduha, što može pogoršati uslove urbanog toplotnog otoka.
Studija Nacionalnog univerziteta u Singapuru pokazala je da zeleni krovovi mogu smanjiti temperature površine zgrade za do 18 stepeni Celzijusa, što pruža značajne uštede u energiji i smanjuje ukupne urbane temperature. Vladina inicijativa “Hlađenje Singapura” dodatno naglašava rješenja zasnovana na prirodi (NbS) sa ciljem smanjenja urbanih temperatura kroz sadnju drveća, proširenje parkova i instalaciju refle ktivnih materijala na zgradama.
Gardens by the Bay u Singapuru, posebno njegov prepoznatljiv Supertree Grove, predstavlja inovativna rješenja zasnovana na prirodi (NbS) koja se bore protiv urbanih izazova dok promovišu održivost i bioraznolikost. Ovaj jedinstveni park kombinuje najsavremeniju tehnologiju s ekološkim principima kako bi stvorio prosperitetan zeleni prostor koji ublažava urbanu toplotu, poboljšava bioraznolikost i unapređuje kvalitet života za stanovnike i posjetitelje. Otvoren 2012. godine, Gardens by the Bay je park površine 101 hektar, smješten u srcu Singapura, koji prikazuje raznoliku paletu biljaka iz cijelog svijeta.
Superstabla su vertikalni vrtovi visoki od 25 do 50 metara i služe višestrukim funkcijama osim estetskih (foto 7). Oni su dom raznim biljkama, uključujući orhideje, paprat i bromelije, što promoviše bioraznolikost unutar urbanog okruženja. Ovaj pristup vertikalnom vrtlarstvu pruža staništa za ptice, leptire i druge divlje životinje, stvarajući otporniji ekosistem u gradu. Park uključuje održive sisteme odvodnje koji upravljaju otpadnim vodama, minimizirajući rizike od poplava. Superstabla prikupljaju kišnicu, koja se zatim koristi za navodnjavanje i druge potrebe parka, promovišući efikasnu upotrebu vode.
[NASTAVIĆE SE]
