Jestivi parkovi predstavljaju inovativan koncept čiji je cilj povezivanje agrikulturalnih aktivnosti sa urbanim načinom življenja, odnosno sa lokalnim socio-ekonomskim kontekstom. Iako se ovaj koncept već neko vrijeme primjenjuje na zapadu, kod nas je on prilično nov. Iskorak u ovom pravcu napravile su žene iz Udruženja žena NERA iz Konjica, koje rade na uspostavljanju prvog jestivog parka u Bosni i Hercegovini.
Iz udruženja NERA kažu kako će se ovaj park, prema dostupnim podacima prvi takav u Bosni i Hercegovini, nalaziti u sadašnjem dvorištu Javne ustanove Srednja škola Konjic, u neposrednoj blizini Ćuprije i šetališta pored Neretve u ovom gradu. Ovaj pionirski projekt novčano je podržala Telemach fondacija, a provodi se u partnerstvu sa JU Srednja škola Konjic
Predsjednica udruženja NERA Elvedina Alić naglašava kako svi učesnici u projektu, njih više od stotinu, djeluju potpuno volonterski. U prvoj fazi će profesori iz konjičke srednje škole vršiti edukaciju učesnika o ekološkim pristupima planiranja i izgradnje gradskih jestivih parkova, te će biti posađene biljke koje će činiti ovakav park u Konjicu.
„Kreirali smo odličnu ekološku inicijativu koja bi trebala biti podstrek i ostalim lokalnim zajednicama da počnu s podizanjem jestivih parkova i da već postojeće gradske parkove obogate medonosnim i plodonosnim biljkama“, kaže predsjednica udruženja.
Ona želi skrenuti pažnju na činjenicu da insekti i ptice sve teže preživljavaju u urbanim sredinama, čime se u perspektivi ugrožava čitav ekosistem. Zbog toga je korisno razvijati koncept jestivih parkova koji pospješuju biodiverzitet, poboljšavaju oprašivanje biljaka, te čuvaju vazduh i tlo.
„Mi smo kao problem prepoznali trend podizanja parkova koji nemaju cvjetajuće kulture, niti imaju plodonosne biljke. To su najčešće samo travnate površine i četinari koji jako lijepo izgledaju, ali nažalost nisu od koristi pčelama i pticama. Sadnjom borova i čempresa pogodujemo komarcima, dok zanemarujemo ruže, bagreme, kadulje i druge cvjetajuće ukrasne sorte koje privlače pčele. Štaviše, trava, borovi i čempresi predstavljaju staništa za komarce i to su stvari na koje ne obraćamo pažnju. Osim toga, naši balkoni su puni hibridnih presadnica koje cvjetaju jednu sezonu, koje su lijepe ali koje nisu korisne i na koje ne dolaze pčele“, objašnjava Elvedina, koja i u svom domaćinstvu sadi isključivo medonosne i plodonosne biljke.
Navodi kako jestivi park možda neće biti vizualno atraktivan za ljude poput gradskih parkova koji primat daju estetici, ali da će on garantovano biti privlačan onima kojima je u prvom redu namijenjen – pticama i pčelama. Termin „jestivi park“ se koristi i na zapadu („edible park“) a on govori kako će u parku svoju ishranu pronaći i insekti, i ptice, ali i ljudi.
Na prostoru uz srednju školu će u Konjicu tako biti zasađene razne biljke koje pospješuju biološku raznolikost Među njima će biti zanemarene ukrasne plodonosne biljke kao što su padajući dud ili kalemljeni drijen, naći će se mjesta i za sadnice gingko bilobe, a profesori i učenici će se brinuti i o endemskoj Pančićevoj omorici. Da bi se privukle ptice, u konjičkom jestivom parku će biti i postavljene kućice za njih, dok biljke ne porastu dovoljno da u njima bude moguće svijanje gnijezda.
U drugoj fazi će pčelarima i drugim ljubiteljima prirode iz ovog grada biti podijeljeno preko hiljadu sadnica mađarskog medonosnog bagrema, čija će sadnja doprinijeti prehrani pčela.
„Mađarski medonosni bagrem ima puno duži period cvjetanja od našeg bagrema i ima veći sadržaj nektara, što ga čini savršenom ispašom za pčele. Ova aktivnost planirana je za kraj oktobra, kada je i najpovoljnije vrijeme za početak jesenje sadnje“, kaže Elvedina Alić.
Ona ističe kako će cijeli ovaj projekt koštati svega 5,000 KM, u prvom redu zahvaljujući volonterskom radu njenog udruženja, osoblja i učenika srednje škole, te drugih aktivista i ljubitelja prirode. Nadaju se kako će svojim djelom dati primjer drugim sredinama, te ih potaknuti da prihvate ovu ideju i da zajedno vrate dio životnog prostora pticama i pčelama.
„Na kraju krajeva, naši gradovi nisu ništa drugo do prostor koji su ljudi prisvojili i oduzeli drugim vrstama“, opominje predsjednica Udruženja žena NERA iz Konjica.
