Nova studija daje na težini postojećim istraživanjima prema kojima fizička aktivnost pruža zaštitu od anksioznosti, depresije i poremećaja pažnje.
Prema novoj studiji koja je objavljena prošle sedmice u medicinskom časopisu Američkog medicinskog udruženja (JAMA Network Open), fizička aktivnost može zaštiti djecu i mlade od razvoja simptoma depresije, anksioznosti i hiperaktivnog poremećaja.
Također, studija zaključuje kako su bolji rezultati u aktivnostima koje zahtijevaju kardiovaskularnu aktivnost, snagu i mišićnu izdržljivost povezani sa boljom zaštitom od spomenutih stanja mentalnog zdravlja. Ova povezanost je čak zavisna od količine fizičke aktivnosti, jer prema ovom istraživanju djeca i mladi imaju sve manje izgleda za poremećaje mentalnog zdravlja što im je fizička sprema bolja.
Zaključci dolaze u vrijeme izraženog rasta broja djece i adolescenata kojima su dijagnosticirani poremećaji mentalnog zdravlja, koji je doveo do pojačanih napora da se ovaj problem shvati i obuzda.
Studija
Novu studiju su proveli istraživači na Tajvanu, koji su poredili dvije velike grupe podataka: tajvanski nacionalni test kondicije koji mjeri fizičku spremnost učenika u školama, te baze podataka nacionalne organizacije za osiguranje koje sadrže informacije o zdravstvenom stanju, dijagnozama, izdatim receptima i druge medicinske podatke. Istraživači nisu imali pristup imenima učenika, nego su koristili anonimizirane podatke, u cilju usporedbe kondicije učenika sa njihovim mentalnim stanjem.
Rizik od poremećaja mentalnog zdravlja procjenjivan je u odnosu na tri parametra kondicije: cardio fitness mjeren na osnovu učeničkih rezultata u trci na 800 metara, izdržljivost mišića mjerenu brojem čučnjeva, te mišićnu snagu izmjerenu na osnovu skoka u dalj iz mjesta.
Bolji rezultati u svakoj od tri kategorije bili su povezani sa smanjenim rizikom od poremećaja mentalnog zdravlja. Primjerice, 30 sekundi bolji rezultat na 800 metara je kod djevojčica i djevojaka bio povezan sa nižim rizikom od anksioznosti, depresije i ADHD-a. Kod dječaka i mladića, ovaj je rezultat bio direktno vezan sa smanjenom anksioznošću i manjim rizikom od poremećaja.
Povećanje od svega pet čučnjeva je pokazalo slične rezultate, zbog čega u studiji stoji kako „nalazi sugeriraju potencijal kardiorespiratorne i mišićne kondicije kao zaštitnih faktora u ublažavanju pojave poremećaja mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata“.
Odranije se smatralo kako postoji veza između fizičkog i psihičkog zdravlja, ali su se prijašnja istraživanja oslanjala na ankete, dok nova studija uporište ima u nezavisnim procjenama i objektivnim mjerilima.
Šira slika
Šef američke službe za javno zdravstvo, Dr. Vivek H. Murphy, nazvao je mentalno zdravlje „ključnom krizom javnog zdravstva našeg doba“ i dao je mentalnom zdravlju adolescenata primat u svom radu. On je 2021. godine izdao javne smjernice na ovu temu, u kojima je naveo kako se između 2001. i 2019. stopa samoubistava osoba u dobi između 10 i 19 godina povećala za 40 posto, a da je broj intervencija medicinske službe zbog njihovog samoozljeđivanja povećan za 88 posto.
Neki eksperti su za ovaj rast spremno okrivili sve veću upotrebu društvenih medija, ali su dokazi za to bili jako skromni i ponekad kontradiktorni. Drugi su skloniji mišljenju kako previše vremena pred ekranima ima utjecaj na mentalno zdravlje mladih tako što zamjenjuje san, vježbu i interakciju sa drugim ljudima, što su sve elementi zdravog razvoja. Nedavno objavljena studija je samo potvrdila teoriju o povezanosti fizičke kondicije i mentalnog zdravlja.
Autori zaključuju kako ona naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem, te razvojem ciljanih programa vježbe. Takvi programi bi, dodaju, imali značajan potencijal kao primarni preventivni mehanizam protiv razvoja mentalnih poremećaja kod djece i mladih.
[Matt Richtel, New York Times]
