Gabriel Gavin, POLITICO
Demonstranti su ponovo izišli na ulice gruzijskog glavnog grada Tbilisija, zahtijevajući od vlasti da odustanu od kontroverznog plana kojim bi organizacije civilnog društva bile označene kao „strani agenti“.
Ovo je drugi put u godinu dana da se u Gruziji lome koplja oko slobode govora, nakon što su protivljenje domaćih faktora i osuda međunarodne zajednice natjerali vladu da odustane od ranije verzije sličnog zakona u martu 2023.
Grupa demonstranata je u ponedjeljak popodne izišla ispred zgrade parlamenta u Tbilisiju kako bi izrazila svoj protest, mašući plakatima na kojima su vladu izjednačili sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Drugi su mahali zastavama EU i pravili buku, a na snimcima dostupnim na internetu vide se policijske jedinice za razbijanje nereda raspoređene po gradu.
Ranije tog dana gruzijski su zakonodavci na sjednici predstavili sporni zakon o „stranim agentima“ koji bi trebao pooštriti pravila o finansiranju organizacija civilnog društva. Zakon je prošao prvu fazu i naći će se pred parlamentarnim odborom tokom nekoliko predstojećih sedmica.
Navodi se i kako je i nekim novinarima koji su željeli izvještavati o ovoj temi uskraćena prilika da prate proceduru.
Vladajuća stranka „Gruzijski san“ objavila je prošle sedmice kako će oživjeti napore da usvoji zakon od kojeg je odustala nakon velikih uličnih protesta i sukoba sa demonstrantima. Šef kluba ove partije u gruzijskom parlamentu Mamuka Mdinaradze izjavio je kako je posljednji nacrt zakona praktično nepromijenjen u odnosu na originalnu verziju, uprkos brojnim kritikama organizacija za zaštitu ljudskih prava, te Europske unije.
Prema odredbama predloženog zakona, organizacije u čijem finansiranju sredstva iz inostranstva učestvuju sa dvadeset posto ili više moraće se registrovati kao „agenti stranog uticaja“ i podlijegati striktnim administrativnim pravilima, ili će se suočiti sa značajnim kaznama. Ovakvu etiketu mogle bi ponijeti i humanitarne organizacije, aktivističke grupe, kao i organizacije koje se bave istraživanjem korupcije. Budući da je sličan zakon u Rusiji posljednjih godina korišten za ućutkivanje protivnika i napade na NVO-e koji kritikuju vlast, opozicija u Gruziji je ovaj zakon nazvala „ruskim zakonom“.
Drugi dan protesta je zakazan za utorak, što se poklapa sa godišnjicom ubistva dvadeset i jednog gruzijskog građanina koje su tokom protesta za nezavisnost Gruzije od SSSR-a ispred zgrade parlamenta u Tbilisiju u martu 1989. godine pobili sovjetski vojnici. Masakr se dogodio dvije godine prije referenduma na kojem su Gruzijci glasali za nezavisnost od Kremlja.
Međunarodni problem
Prijedlog na kojem insistira gruzijska vlast narušio je odnose sa Briselom. Europska komisija je 2023. godine dala Gruziji status kandidata za pridruživanje, iako je istovremeno upozorila na to da zemlja presporo napreduje u reformama, između ostalog i u zaštiti ljudskih prava.
„Zakon u svojoj sadašnjoj formi rizikuje da ugrozi civilno društvo i medijske organizacije, na štetu brojnih Gruzijaca koje imaju korist od njihovog rada“, rekao je šef europske diplomatije Josep Borrell kada je Gruzijski san predložio sporni zakon po prvi put. „Ovaj zakon je nespojiv sa vrijednostima i standardima EU“, dodao je.
Pokušaj da se donese zakon o „stranim agentima“ ide uporedo sa tvrdolinijaškim zakonom kojim vlada želi zabraniti ono što opisuje kao „promociju istospolnih porodica ili intimnih veza“. U praksi, njime bi se zabranilo sklapanje istospolnih brakova i razlikovanje rodnih identiteta, a mogao bi van zakona staviti i javna okupljanja poput parada ponosa.
Dok se Gruzijski san javno zalaže za ostvarivanje punog članstva u EU, zemlja zaostaje za Ukrajinom i Moldavijom koje su već otpočele pregovore sa Briselom. Gruzija je takođe odbacila pozive na uvođenje sankcija Rusiji, te je još i ojačala trgovinske veze sa Moskvom nakon ruske pune invazije na Ukrajinu.
„Gruzijski san će sebi pripisati zasluge za kandidatski status, iako svi koji se bave Gruzijom znaju da to nije istina“, kazala je za POLITICO njemačka parlamentarka i članica Odbora za vanjske poslove Viola von Cramon-Taubadel, ističući kako to uključuje „narod, građane, civilno društvo, jer to su oni koji se plaše da će biti prepušteni samima sebi i prepušteni Putinu“.
Jedno od rijetkih mjesta sa kojeg stiže podrška planovima gruzijskih vlasti je Moskva. Izražavajući pohvalu odluci Tbilisija, glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov rekao je prošle sedmice da „nijedna suverena država ne želi miješanje drugih država u njenu unutrašnju politiku“. Primjena zakona o „stranim agentima“ u Rusiji je pooštrena od početka invazije na Ukrajinu prije dvije godine. Procjenjuje se da je trenutno u ruskim zatvorima oko hiljadu političkih zatvorenika, a mnogi od njih su ljudi iz civilnog društva i aktivisti.
