Velike zvijeri poput sivih vukova (Canis lupus lupus) i karpatskih risova (Lynx lynx carpathicus) su ključne vrste, što znači da imaju značajan uticaj na svoje okruženje u odnosu na njihovu brojnost. Kao vrhunski predatori, njihova predacija reguliše populacije plijena kao što su jeleni i divlje svinje. Ova prirodna kontrola sprečava prekomjernu ispašu, omogućavajući regeneraciju biljnog života i doprinosi strukturalnoj složenosti šumskih ekosistema. Njihova uloga je ključna za očuvanje ekološke ravnoteže, promovisanje raznovrsnih biljnih i životinjskih zajednica i očuvanje zdravih šumskih dinamika.
Studije su pokazale da su ekosistemi sa zdravim populacijama velikih zvijeri otporniji na promjene u okolišu i ljudske poremećaje. U Nacionalnom parku Gorce, prisustvo vukova i risova je ključno za očuvanje uravnotežene populacije biljojeda (plijenskih vrsta), što podržava raznoliku floru i faunu širom parka. Smanjenje ili odsustvo ovih predatora često dovodi do trofičkog degradiranja; procesa u kojem uklanjanje vrhunskih predatora izaziva ekološku degradaciju, smanjuje složenost ekosistema i rezultira značajnim gubicima u bioraznolikosti. Ovaj lančani efekat može promijeniti cijelo stanište, dovodeći do dominacije nekoliko vrsta i opadanja mnogih drugih, što fundamentalno mijenja karakter i funkciju ekosistema.
Pored toga, prisustvo velikih zvijeri također ima lančane koristi koje se protežu izvan njihovog neposrednog plijena. Kontrolisanjem broja biljojeda, oni indirektno podržavaju druge vrste, kao što su manji predatori, ptice koje se gnijezde na tlu i različiti beskičmenjaci, koji imaju brojne koristi od dobro izbalansirane podstojne vegetacije i raznih staništa koja proizlaze iz uravnoteženih pritisaka ispaše. Na taj način, vukovi i risovi igraju ključnu ulogu u očuvanju složene mreže života u Nacionalnom parku Gorce, osiguravajući da park ostane živahan i prosperitetan ekosistem.
U Nacionalnom parku Gorce, kamere za divlje životinje su ključni alat za praćenje tajanstvenih sivih vukova i karpatskih risova, kao i svih ostalih vrsta od interesa. Ovi uređaji za daljinsko praćenje strateški su postavljeni u područjima koja često posjećuju ovi predatori, poput staza, vodenih izvora i lovišta. Snimajući slike i video zapise visoke rezolucije, kamere pružaju istraživačima dragocjene uvide u prisustvo, ponašanje i dinamiku populacije životinja bez potrebe za direktnom ljudskom intervencijom. Takav neinvazivan pristup minimizira interakcije između ljudi i divljih životinja, smanjujući rizik od ometanja prirodnih ponašanja i osiguravajući tačnije prikupljanje podataka.
Ovi uređaji koriste pasivne infracrvene (PIR) senzore za detekciju kretanja. Kada životinja prođe unutar dometa senzora, kamera se aktivira i snima slike ili video. Time se osigurava da se kamera aktivira samo kada dođe do stvarne aktivnosti divljih životinja, smanjujući broj praznih ili irelevantnih snimaka. Da bi se minimizirala uzrujanost i izbjeglo plašenje životinja, mnoge kamere koriste infracrvenu (IR) tehnologiju blica. Ovo omogućava jasne fotografije u tami bez emitovanja vidljive svjetlosti koja bi mogla upozoriti ili uplašiti životinje.
Podaci prikupljeni pomoću ovih uređaja omogućavaju znanstvenicima da procijene veličinu populacija, prate kretanja i identifikuju pojedinačne životinje na osnovu jedinstvenih oznaka ili obrazaca krzna. Dodatno, snimci pružaju rijedak uvid u njihovo ponašanje, uključujući strategije lova, teritorijalne sukobe i socijalne interakcije unutar čopora ili porodičnih grupa. Ove informacije su ključne za razvijanje efikasnih strategija upravljanja i očuvanja, jer pomažu znanstvenicima da razumiju zahtjeve staništa i ekološke uloge ovih vrhunskih predatora.
Kamere u Nacionalnom parku Gorce su sigurno smještene u izdržljiva zaštitna metalna kućišta, kako bi se spriječile krađe i izdržale nepovoljne vremenske uvjete. Mnoge su također opremljene solarnim napajanjima koja održavaju baterije napunjenima, omogućavajući kontinuiran i malo održavan rad. Ovakva postavka osigurava da kamere mogu efikasno prikupljati vrijedne podatke o ponašanju i kretanju divljih životinja bez čestih ljudskih intervencija.
Štaviše, upotreba kamera podržava dugoročna ekološka istraživanja omogućavajući kontinuirano praćenje tokom cijele godine, bez obzira na vremenske uslove ili dostupnost ljudi. Dobijeni podaci takođe doprinose širem znanstvenom istraživanju, nudeći uvide u uticaje klimatskih promjena, fragmentaciju staništa i ljudskih aktivnosti na populacije velikih zvijeri.
