Prema Svjetskom indeksu sreće koji je objavljen prošle sedmice, Finska je ponovno zemlja sa najsretnijim stanovnicima na svijetu, a stereotipi o suzdržanim Nordijcima i njihovim depresivnim životima padaju u vodu ako znamo da nakon Finske na ljestvici sreće slijede Danska, Island i Švedska. I peta nordijska zemlja – Norveška – je u Top 10, na sedmom mjestu, a na peto i šesto mjesto su se među ove države sjevera europskog kontinenta uglavili Izrael i Nizozemska.
Prvih deset zatvaraju još dvije europske zemlje, Luksemburg i Švicarska, te Australija. S druge strane, prema ovoj listi se ne čini kako Nijemcima i Amerikancima cvjetaju ruže, budući da su njihove zemlje ove godine ispale iz Top 20 u poretku 143 zemlje u kojima se istraživanje vrši.
Generalni zaključak ovogodišnjeg pregleda stanja sreće među ljudima na našoj planeti pokazuje kako se ljudi osjećaju negativnije nego prije 15 godina, a izuzeci od ovog zapažanja su Europa i Istočna Azija. Najznačajnije povećanje doživljaja sreće u odnosu na prošlu godinu imalo je stanovništvo središnje i istočne Europe, naročito Češke, Litvanije i Slovenije. Na svoje živote su pozitivniji pogled nego lani imali i ljudi u bivšim sovjetskim republikama i istočnoj Aziji.
Sve izraženija dobna i polna nejednakost
Na dnu liste se nalaze Lesoto, Libanon i posljednjeplasirani Afganistan, a analitičari kažu kako nivo sreće generalno korespondira sa višim BDP-jem, socijalnim davanjima, ličnim slobodama, odsustvu usamljenosti i očekivanom kvalitetom života. Zanimljivo je da se nejednakost u zadovoljstvu životom između starijih i mlađih povećala za 20 posto – boomeri su značajno sretniji od milenijalaca i pripadnika Generacije Z.
Prema izvještaju, primjetne su i razlike na spolnoj osnovi, gdje u svakoj regiji svijeta u kojoj je istraživanje vršeno život negativnije doživljavaju žene nego muškarci. Ovo je naročito zabrinjavajuće i zbog toga što se – u odnosu na vrijeme od prije petnaestak godina – dobna i polna nejednakost u percepciji sreće produbljuje u svim dijelovima svijeta izuzev u Europi.
U nekim slučajevima ove razlike strogo idu u korist starijih, kao naprimjer u Sjedinjenim Državama i Kanadi gdje su pedesetogodišnjaci i šezdesetogodišnjaci daleko bolje plasirani u istraživanju od tridesetogodišnjaka. U nekim drugim primjerima, naročito u središnjoj i istočnoj Europi, zabilježeno je suprotno pa se tako rezultati istraživanja za stariju i mlađu populaciju razlikuju i za 40 mjesta na listi u korist mlađih.
Jedan od najvećih pomaka u posljednjih desetak godina učinila je Srbija, čiji se indeks u odnosu na 2013. godinu popravio za 1.8 poena, usljed čega je napravljen skok za 69 mjesta pa naše istočne komšije zauzimaju 37. mjesto na listi. Značajan je i iskorak Bugarske koja se u protekloj deceniji popravila za 1.6 poena i napredovala za 63 mjesta ali je i dalje nisko na listi, na njenom 81. mjestu, između Armenije i Indonezije.
Najbolje plasirana država nastala raspadom bivše Jugoslavije je Slovenija, koja je prema indeksu sreće na pragu Top 20 zemalja budući da zauzima 21. mjesto – skoro neposredno ispred država poput Njemačke, SAD i Francuske. Što se tiče država Zapadnog Balkana, najbolje plasirano je Kosovo, koje zauzima 29. poziciju. Za Kosovo je zanimljiv kuriozitet kako je percepcija sreće prilično ujednačena među dobnim kategorijama – u sve četiri ove kategorije (mlađa, mlađa srednja, starija srednja, starija) Kosovo zauzima od 23. do 39. mjesta.
Zapadni Balkan – regija opuštene mlađarije i sumornih staraca?
Ovo nije slučaj u ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Spomenuta Srbija zauzima 37. mjesto, ali sa drastičnim razlikama u zavisnosti od dobi ispitanika – tako je ova država na visokom trećem mjestu kad su u pitanju mladi, dok su stari na 54. mjestu liste.
Slično je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Naša zemlja je na 65. mjestu liste, dok je Hrvatska dva mjesta iznad nas. U obje zemlje je index sreće kod starijih dosta loš (Hrvatska 80., a BiH 78. na rang-listi) dok im prosjek popravljaju mlađi (Hrvatska 14., a BiH 33. mjesto).
Najlošije rangirane države regiona su Crna Gora i Sjeverna Makedonija, donekle potvrđujući regionalno pravilo da su pjesme tužnije što su južnije, pogotovo ako se sjetimo i visokog plasmana Slovenije. Crna Gora zauzima 76. mjesto, Sjeverna Makedonija je na 84., a kod njih je u odnosu na region naizraženije odsustvo optimizma mladih, po čemu su Crnogorci na pedesetom, a Makedonci tek na 67. mjestu u svijetu.
Dobra vijest za našu državu je da se nalazimo među zemljama koje su po rezultatima mjerenja indeksa sreće značajno napredovale u zadnjih desetak ili petnaest godina. Iako će možda taj podatak mnoge začuditi, Bosna i Hercegovina na listi zemalja koje su u periodu 2021-2023 ostvarile naveće poboljšanje u odnosu na period 2006-2010 zauzima visoko šesnaesto mjesto.
