I ovoga petka evo nas s novim odgovorima naše Alme Nuhić-Šišić, dipl. psihologinje i psihoterapeutkinje psihodinamske integrativne psihoterapije u edukaciji, na vaša nova pitanja.
Kao i do sada, ono što vas zanima i što želite da pitate u vezi sa mentalnim zdravljem šaljite na storyje Objavi.ba i Facebook stranicu Psihoterapija Alma N. Sisic, pri čemu vam redakcija Objavi.ba garantuje anonimnost.
Danas objavljujemo nova dva iz grupe pitanja koja ste poslali, a s narednim pitanjima i odgovorima vidimo se narednog petka, 8. decembra.
Pitanje br. 71
Poštovana,
nadam se da ćete mi odgovoriti na pitanje. Ponekad se osjećam uplašeno, imam nelagodu u želucu i neki predosjećaj da će se nešto loše desiti. Poslije toga imam strah. Da li je to strah, ili anksioznost?
Hvala na odgovoru.
Odgovor:
Draga čitateljice, osjećaj straha se odnosi na fiziološke i psihološke reakcije na stvarnu ili potencijalnu opasnost koji smo kao takav svi iskusili nekad u životu. Anksioznost se odnosi na konstantan strah i osjećaj nelagode, iako osoba nije u neposrednoj opasnosti ni životno ugrožena. Taj osjećaj se opisuje kao „lebdeći strah“, odnosno neobjašnjiva i konstantna nelagoda te zabrinutost. Glavni simptomi anksioznosti su zabrinutost i strah, a često uz njih dolazi i do umora, smanjene koncentracije i pamćenja i ubrzanog disanja. Simptomi koje navodite se preklapaju sa simptomima anksioznosti, ali za postavljanje dijagnoze uz simptome potrebni su kako vaša tako i porodična anamneza.
Za dodatna pitanja stojim vam na raspolaganju.
Vaša Alma
Pitanje 72
Poštovana, možete li mi odgovoriti kako da prevaziđem strah od pronalaska novog posla, upoznavanja novih ljudi, prilagođavanja?
Odgovor:
Draga čitateljice, hvala na pitanju.
Probajte da se prisjetite kako ste se ranije suočavali sa promjenama? Kad se pojavio ovaj strah i koji su mu događaji prethodili?
Kad govorimo o strahu od pronalaženja novog posla, tu vidimo strah od promjene, dok strah od upoznavanja novih ljudi nas vodi u sferu socijalne anksioznosti. Jedan od uzroka takvog ponašanja je porodična klima u kojoj dijete odrasta. Roditelji koji koriste kažnjavanje kao vaspitni obrazac čine da dijete stalno osjeća strah, a tome doprinose i česte svađe roditelja, ili uopšteno ukućana, pri čemu dijete stiče utisak da je sredina nesigurna i boji se za sopstveni opstanak. Dijete ima doživljaj da ga nešto ugrožava, da se od nečega mora braniti, gubi inicijativu i samopouzdanje. Uzrok može biti i prethodno negativno iskustvo, pri čemu je osoba doživjela veliku neprijatnost, negativno je procijenjena i osramoćena. Ono što možete sami jeste da postepeno zamišljate situaciju koja vam izaziva strah i napetost, a zatim i da se suočite. Obzirom da vas je strah upoznavanja novih ljudi, možete prvo otići sa svojim prijateljem na kafu u lokal gdje nema mnogo nepoznatih ljudi. Zatim, kada to budete uradili više puta i to vam postane normalna situacija, možete pokušati da se upoznate samo sa jednom osobom. Recimo, sa osobom za koju ste procijenili da je druželjubiva. Kada vam i to postane uobičajeno, idite korak dalje, pokušajte da se upoznate sa osobom koja vam na prvi pogled ne deluje pretjerano druželjubivo. Važno je biti uporan, vježbati i ne odustajati.
Ukoliko, i pored uloženog truda, ne možete sami da prevaziđete strah od promjene i novih upoznavanja, onda potražite pomoć psihoterapeuta.
Vaša Alma
