Septembar je tu i u većini škola u Bosni i Hercegovini danas počinje nova školska godina. Školske torbe su spremne, djeca se vraćaju u školske klupe, a za hiljade prvačića ovi dani označavaju i polazak u školu.
Nažalost, za veliki broj mališana u našoj zemlji polazak u prvi razred ujedno označava i prvi kontakt sa obrazovnim sistemom. Prema podacima sa kojima raspolaže Dječji fond Ujedinjenih nacija – UNICEF, vrtiće pohađa samo 44% djece uzrasta od tri do šest godina u Bosni i Hercegovini – ispod polovine od ukupnog broja takve djece u državi! Poređenja radi, prosjek u državama Europske unije je 92 posto i već bi sam rezultat ove usporedbe trebao biti dovoljan da se društvo i institucije pokrenu u pravcu smanjivanja zaostatka BiH za EU u ovom ključnom segmentu za razvoj djece.
Na pola europskih standarda
Međutim, u čak četiri kantona u Federaciji BiH ne provode se besplatni predškolski programi pred polazak djece u osnovnu školu, a i tamo gdje se oni provode njihova provedba nije ni blizu željenih standarda. Besplatni predškolski program u godini uoči polaska u školu kod nas u prosjeku traje 150 sati, dok Nineta Popović iz UNICEF-a upozorava kako je to tek četvrtina predškolskih časova u odnosu na ono što preporučuje ova organizacija!
Naime, preporuke UNICEF-a su da djeca prije polaska u školu trebaju imati barem 600 časova predškolske nastave kako bi se adekvatno pripremila za prilagođavanje školi i školskim obavezama. No, za to su potrebna ulaganja a u Bosni i Hercegovini ima novaca za mnogo stvari među kojima se predškolsko obrazovanje ne čini kao prioritet.
Javna potrošnja za predškolstvo u BiH je na nivou od svega 0,3% ukupnog BDP-a, što je upola manje od potrošnje u zemljama EU. Osim toga, u Federaciji BiH se od ukupnog budžeta za obrazovanje za segment predškolskog obrazovanja izdvaja 5.5 %, u Republici Srpskoj 9,3% a u Distriktu Brčko 7,6%. Svi ovi pokazatelji nam govore kako se u našoj zemlji izdvajanja za predškolstvo još uvijek doživljavaju kao trošak, i da se na njih ne gleda onako kako bi to trebalo – kao na ulaganje!
U pismu koje je medijima nedavno uputio predstavnik UNICEF-a Marc Lucet naglašava se kako predškolstvo predstavlja temeljni stub za razvoj ljudskog kapitala. „Prema UNICEF-ovim studijama, svaka konvertibilna marka uložena u predškolstvo će se u BiH vratiti sedmerostruko. Povećanje obuhvata predškolstvom bi za domaću ekonomiju generiralo preko 33 milijarde KM u narednih trideset godine“, stoji u ovom pismu.
Bolje predškolsko obrazovanje donosi višestruke pozitivne učinke
Iz UNICEF-a naglašavaju kako insistiranje na većem broju predškolskih sati nije bez razloga: „Djeca koja su pohađala vrtić imaju bolje rezultate u školi i češće se odlučuju na nastavak obrazovanja, što dovodi do veće produktivnosti i profesionalnog uspjeha.“ Čovjek ne treba biti naročito pronicljiv kako bi vidio vezu između ove rečenice i podataka koje je prije nekoliko dana objavio Eurostat, a prema kojima BiH ima najmanji postotak visokoobrazovanog stanovništva na kontinentu.
Veće su šanse da će se proces učenja nastaviti dalje u životu ako započne u ranom djetinjstvu i ako se u djecu usade radne navike, pravilna organizacija vremena i želja za znanjem i učenjem. Ulaganje u vrtiće bi mogao biti primjer mjere čiji bi se pozitivni efekti vidjeli jako brzo. „Vrtić je jedno kratkoročno ulaganje koje se može vratiti i prema obitelji i prema socijalnoj zajednici“, kaže o tome Jurica Arapović, otac male Laure.
Jedan od pozitivnih učinaka koje bi povećanje obuhvata djece predškolskim obrazovanjem nesumnjivo proizvelo jeste poboljšanja položaja žena u bosanskohercegovačkom društvu. Ne govori se bez razloga o predškolstvu kao o stubu ekonomskog osnaživanja žena, jer bi povećanje uključenosti djece u predškolsko obrazovanje godišnje za 2,200 žena u državi značilo omogućavanje pristupa tržištu rada. Za bh. ekonomiju to bi značilo preko pola milijarde maraka vrijednosti generirane u iduće tri decenije.
„Do 2050. godine, sa trenutnim stopama emigracije i nataliteta, radno sposobno stanovništvo će se prepoloviti a smanjena radna snaga će vršiti nepodnošljiv pritisak na javne budžete. Kvalitetno i dostupno predškolstvo je važan motivirajući faktor za ostanak porodica u BiH“, navodi Nineta Popović iz Međunarodnog fonda Ujedinjenih naroda za djecu.
Na kraju, vrijedi istaknuti i kako je problem nedostupnosti predškolskog obrazovanja naročito izražen kad su u pitanju djeca sa poteškoćama, romska djeca i djeca iz ruralnih područja. Njih svega oko 2% pohađa vrtiće, i veća pristupačnost predškolskog obrazovanja bi se zasigurno odrazila na njihovu bolju uključenost u zajednicu.
Šta se može učiniti?
S obzirom na to da nam predstoje lokalni izbori, iz UNICEF-a ohrabruju medije da pitaju izborne kandidate kakvi su njihovi programi, politike i prakse za unapređenje obuhvata i kvalitete predškolstva, kao i za uključenje djece iz ranjivih grupa u vrtiće. Također, ova organizacija poziva političke organizacije da posvete pažnju problematici predškolskog odgoja, pogotovo njegovog finansiranja i unapređenje zakonske regulative za povećanje obuhvata djece predškolskim obrazovanjem.
Kvalitetno obrazovanje je jedan od ključnih stubova društva, a pristupačno predškolsko obrazovanje je prvi korak društva ka sveobuhvatnom prosperitetu. „Ovo je jedinstvena prilika da zajedno napravimo veliki pomak za prava djece u ovoj državi. Pridružite nam se!“, pozivaju na akciju za poboljšanje stanja u predškolstvu iz UNICEF-a.
