(PO)RATNE DEVEDESETE: Kako je rave scena ujedinila mlade u ratom razorenoj BiH

    Tokom rata u BiH i opsade Sarajeva među mladima se razvila jedna specifična subkultura koja je ujedinila bosansku omladinu kroz muziku. Bila je godina od početka rata kada je Boris Boras, koji je tada imao 13 godina, razvio ljubav prema elektronskoj muzici u opkoljenom glavnom gradu BiH.

    Trideset godina kasnije Boris, sarajevski DJ poznat kao Borgie, prisjeća se tih dana i iskustava tokom rata. Naime, iako su životni uvjeti u opkoljenom Sarajevu bili očajni i nehumani, to ga nije spriječilo da se uključi u rave scenu koja je eksplodirala širom Velike Britanije i Evrope.

    „U to vrijeme bili smo okruženi vojskom i oni su imali svoj izvor struje koji su dovodili u štab. Ja i moj prijatelj bismo koristili tu struju i to nikada nisu saznali“, kaže Borgie te dodaje kako bi na taj način slušao i snimao pjesme.

    REJVERI NISU MOGLI DA MRZE

    Muzika je postala luksuz. Odsječeni od vanjskog svijeta, sve veći broj mladih u zemlji žudio je da čuje što više od novih zvukova koji su dolazili sa britanske i evropske rave scene.

    U Banjaluci je u to vrijeme omladina bila jednako nestrpljiva u potrazi za novim zvukom, a elektronska muzika je nudila nešto izvan roka ili narodno-popularnog turbo-folka koji je dominirao regionom. U gradu je bio proglašen policijski sat, što je gotovo ubilo muzičku scenu i učinilo ulice nepoželjnim mjestom.

    Banjalučki DJ Siniša Tamamović i njegov kolega Mladen Tomić se također prisjećaju tog vremena.

    „Zbog rata je bilo vremena kada smo bili bez struje, ili smo je imali samo dva-tri sata tokom dana, pa kada bi propustio radio emisiju, propustio bih muziku“, kaže Mladen.

    Tek nakon okončanja rata elektronska muzička scena u BiH počela je da se razvija, sa rave i tehno kulturom koje su se brzo pojavile kao način da se mladi u ratom razorenoj državi ponovo povežu i zabavljaju.

    „Bili smo među prvim promoterima u Banjaluci koji su okupili sve DJ-eve iz regiona. To je bio naš pokret, na neki način – nije nas bilo briga nizašta, samo smo htjeli da okupimo sve da shvate da je sigurno i lijepo doći u Banjaluku. Ali je bilo to nešto i za nas, imali smo nastupe u područjima gdje je za nas navodno bilo opasno ići“, govori Siniša.

    „Bilo je dosta mladih koji su napustili Bosnu tokom rata te se počeli vraćati, a elektronska muzika je bila način da ih se poveže. Mladi su također počeli putovati u različite gradove BiH kako bi posjećivali događaje elektronske muzike“, govori on.

    Bila je to prilika za Mladena da usavrši zanat kao DJ.

    „Bila je to velika strast. Vlasnik prodavnice ploča mi je jednom rekao da ima samo dvije ploče sa liste od 20 njih koje sam naručio u radnji u Novom Sadu u Srbiji, ali sam se ipak vozio četiri sata da ih pokupim i odmah se vratio da ih pustim u setu te noći“, ispričao je.

    NATO je u sklopu mirovnih napora u zemlji nakon završetka rata pokrenuo radio stanicu Oksigen FMkako bi ujedinio bosansku omladinu kroz muziku.

    Čak je održano i nekoliko klupskih večeri u vojnim bazama, uključujući i jednu za engleske NATOvojnike u obližnjoj kasarni, u kojoj su nastupali i Mladen i Siniša.

    „Bilo je ludo kada sam stigao, bili su momci koji su spremali skladište za pravi rave u vojnoj bazi. To je bio prvi put da sam iskusio koliko Englezi mogu popiti“, kaže Siniša.

    A u ratom razorenom Sarajevu su ilegalni rave nastupi bili pravac za DJ-eve kao što je Borgie. Sa 17 godina već je nastupao na nekoliko zabava.

    Foto: Vice.com

    „Bilo je puno napuštenih mjesta koja bi promoteri koristili za rave. Ljudi bi pronašli most u gradu i puštali elektronsku muziku, house, tehno i iz tog pokreta su proizašle vrlo, vrlo dobre žurke“, ispričao je on.

    ŽAL ZA “FUTUROM”

    Od takvih nastupa u napuštenim zgradama, do žurki ispod poznatog mostarskog Starog mosta, ova scena se u to vrijeme sve više razvijala. Godine 1998., jedan od prvih velikih elektronskih festivala u BiH, Futura, pokrenut je u glavnom gradu sa DJ Viceom iz Detroita koji je nastupao zajedno sa Meltdown Mickeyjem, originalnim članom grupe Spiral Tribe iz Velike Britanije. Prva večer ovog festivala održana je u napuštenom i spaljenom Domu mladih.

    Bio je to samo jedan u nizu rejvova koji će se dogoditi narednih godina, privlačeći ljude iz cijele zemlje i svijeta.

    „Bile su to zaista hektične godine. Svakog vikenda je bila žurka za žurkom. Ljudi su samo uživali u oslobođenju od rata i svih tih loših scena. Uživali smo u muzici i subkulturi koja je proizašla iz toga“, prisjeća se Borgie. Za Borgieja i mnoge njegove vršnjake, muzička scena je ponudila pozitivan prostor za uživanje u novostečenoj slobodi.

    Danas se sva trojica i dalje bave muzikom, a Mladen i Siniša su stekli priznanje na međunarodnoj sceni od tehno giganata kao što je Richie Hawtin.

    Trenutno u BiH, nažalost, tehno scena nije popularna kao u gradovima poput Berlina ili Londona, naročito nakon što je Futura zatvorila svoja vrata 2000. godine. 

    Ipak, banjalučki elektronski festival Freshwave, koji je osnovan prije 10 godina, privlači veliku publiku. Uz redovne klupske večeri širom zemlje, oni pomažu da se bosanska underground rave scena održi živom. Uostalom, tehno je tada bio dovoljno jak da okupi generaciju mladih i premosti podjele nakon godina brutalnog rata – osjećaj koji vjerovatno i danas odjekuje među klaberima.

    „Ljudi koji su voljeli ovu scenu nekada i oni koji je vole sada su slična grupa ljudi. Razmišljaju drugačije, ne mrze nikoga, samo žele da uživaju u muzici i plesu“, zaključuje Mladen.

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...