Bliži se ponovno pomjeranje kazaljki, a s njim i još jedna debata oko toga da li od ovog koncepta treba odustati jednom za sva vremena…
Otkad imamo imamo zimsko i ljetno računanje vremena?
Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, ali kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin takvo nešto stvarno želio predložiti Francuzima. Ali, ovaj je sistem ozbiljno predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine. Uprkos snažnom lobiranju, Willet nije uspio uvjeriti britansku vladu da prihvati ideju. Zbog toga je zamisao o ljetnom računanju vremena prvi put ostvarena u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, a ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija.
U Americi je ovaj koncept uveden 1918. godine kao mjera štednje energije, a onda se eksperimentisalo sa zimskim računanjem tokom cijele godine da bi se na kraju vratilo na smjenu zimskog i ljetnog vremena. Tek je 1966. ustanovljeno standardno računanje koje je važilo za teritoriju cijele države, a do tada je vladala prilično haotična situacija u smislu datuma kad se pomjeraju kazaljke u pojedinim saveznim državama.
Je li vrijeme da se „pomjeranje kazaljki“ odbaci?
Oko toga treba li prestati pomjerati kazaljke dvaput godišnje vodi se živa diskusija koja je najprisutnija upravo u Americi. Mnogi smatraju kako je riječ o prevaziđenom konceptu čije odbacivanje podržava i većina građana. Tako je u istraživanju organizacije YouGov iz 2023. godine, od hiljadu Amerikanaca njih 62 posto reklo kako bi voljeli da se sa praksom pomjeranja kazaljki prestane.
Američka akademija za medicinu spavanja (AAMS) – profesionalno društvo stručnjaka koji se bave medicinom spavanja – ima naročito čvrst stav po ovom pitanju. Oni smatraju kako bi se sezonske promjene računanja vremena trebale odbaciti u korist stalnog standardnog vremena koje bi bilo na najbolji način usklađeno sa ljudskim biološkim ciklusom.
„Dokazi potvrđuju korist koje bi jedno standardno vrijeme imalo za zdravlje i sigurnost, dok u isto vrijeme upozoravaju na potencijalne štete koje proizilaze iz prelaska sa ljetnog na zimsko računanje vremena i obratno“, stoji u mišljenju AAMS.
Biologija vs ekonomija
Svjetlo i tama imaju velik utjecaj na naš biološki sat, do te mjere da je to zacrtano u našim genima. Prema AASM, istraživanja pokazuju da neusklađenost našeg unutrašnjeg sata sa društvenim satom (vremenom kada moramo ići u školu, na posao ili obavljati druge obaveze), vodi ka rizicima za psihičko i fizičko zdravlje i sigurnost, kao i ka riziku za javno zdravlje.
Neki od tih rizika uključuju poremećaje spavanja, povećane šanse za srčani ili moždani udar, poremećaje ponašanja, sa čim se u vezu mogu dovesti punije čekaonice u ordinacijama, veći broj saobraćajnih nezgoda i drugi problemi koji znaju biti izraženiji tokom perioda u kojem se računanje vremena mijenja.
Pitanje pomjeranja kazaljki nije ostalo samo u domenu nauke, nego je došlo i do najviših političkih institucija. Prije dvije godine je američki Senat izglasao Zakon o zaštiti sunčeve svjetlosti koji takođe ima za cilj uspostaviti jedinstveno računanje vremena tokom cijele godine. Ali, za razliku od AASM, politika je sklonija tokom cijele godine ostaviti zimsko – a ne ljetno – računanje vremena, s čim se mnogi ne slažu.
Nije „da li“, nego „kako“
Što se Europske unije tiče, pomjeranje kazaljki je regulirano direktivom iz 2000. godine., ali je sve izvjesnije kako će se u Uniji odustati od koncepta smjene zimskog i ljetnog računanja vremena. Razmatra se prijedlog da se države odluče oko toga koje će vrijeme usvojiti kao cjelogodišnje, ali još uvijek nema napretka po tom pitanju.
Profesor Kenneth Wright koji se bavi izučavanjem spavanja skreće pažnju na to kako u naučnoj zajednici postoji širok konsenzus oko toga da je sa aspekta zdravlja pomjeranje kazaljki dosta loša ideja. „Trebamo se riješiti toga, ali nauka jasno kaže da trebamo zadržati ljetno, a ne zimsko računanje“, kaže ovaj naučnik.
Osim što je nauka poprilično jasna po pitanju djelovanja izmjene računanja vremena na ljudski organizam, tehnološki napredak dovodi u pitanje i njegove ekonomske efekte. Naprimjer, dok je cijela stvar imala smisla najveći potrošači električne energije su bila rasvjetna tijela. Međutim, savremene sijalice troše puno manje energije nego ranije, a pomjeranje sata podstiče upotrebu većih potrošača kao što su grijalice ili klima-uređaji.
Sve u svemu, kako stvari stoje može se reći da više nije pitanje da li se trebamo riješiti „pomjeranja satova“, nego kako ćemo to učiniti.
