U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu se danas i sutra (30. i 31. august 2023. g.) održava konferencija naslovljena „Pogled u daljinu“, kojom se zatvara izložba „Pogled u daljinu: Odmor i obrana na jadranskoj obali.“ Autorice ove izložbe su istraživačica i kustosica Anamarija Batista iz Instituta za teoriju umjetnosti i kulturalne studije Akademije likovnih umjetnosti u Beču te arhitektica i istraživačica Antonia Dika sa Univerziteta za umjetnost i dizajn u Linzu, koje su i otvorile konferenciju.
Tema postavke je utjecaj turizma i vojske na jadransku obalu, kao dvije ogromne „industrije“ koje su neminovno mijenjali život lokalnog stanovništva. Istraživanje autorica je obuhvatilo objekte u šest područja kao šest studija slučaja: otoci Brijuni, Mali Lošinj, Vis, Lastovo te obalno područje Kumbor i Šerpurine, a konferencija koja će se održati danas i sutra donijeće diskusiju na kojoj će učestvovati stručnjaci za turizam i vojsku, zatim svjedoci toga vremena i učesnici događanja u razvoju korištenja jadranske obale za turizam i odbranu bivše države.
Osim zanimljivih osvrta iz perspektive autorica, stručnjaka i učesnika tadašnjih događanja, posebnu pažnju privlače izlaganja posvećena društveno-tržišnim koncepcijama odmora na Jadranu, zatim ekološkim mjerama koje su poduzimane u vrijeme razvoja turizma na jadranskoj obali u vrijeme socijalizma, te diskusija o transformaciji obale koje su na programu drugog dana konferencije. U uvodu konferencije Anamarija Batista je podsjetila kako je došlo do nastanka izložbe i šta je bio motiv za njen nastanak.
„Onog trenutka kada imate vojsku i turizam koji su ustvari komšije na jadranskoj obali, imate taj momenat i granice i komšiluka da i želite biti viđeni i ne želite, a i imate i treći faktor a to je lokalno stanovništvo“, kaže Batista o izazovnosti i složenosti života na obali u vrijeme na koje se izložba odnosi.
Antonia Dika je ispričala kako nju vojska i turizam nikad nisu naročito zanimali ali kako su je privukle enormne strukture na malim jadranskim otocima sa malim brojem stanovnika, kao i u drugim malim mjestima u Dalmaciji. Priprema ovog projekta zahtijevala je obimno istraživanje kroz koje su otvoreni brojni arhivi i muzejske zbirke, te je ostvarena saradnja sa muzejskim institucijama u regiji.
„Najveći dio posla je bio uopće saznati gdje se šta nalazi i o kojim se sve prostorima radi,“ kaže Antonia Dika govoreći opširno o svojevrsnom ping-pongu između institucija u zemljama regiona koje su nasljednice imovine i subjektiviteta objekata kojima se izložba bavi.
Inače, sama postavka sadrži radove umjetnika poput Ede Murtića i Daniela Ozme koji se tiču rane faze turizma ali i kasnijih konceptualnih umjetnika, čime je naglašen kontrast između različitih vremena.
„Izložba Pogled u daljinu realizira se u Historijskom muzeju BiH u okviru programa Ljeto u muzeju gdje smo se potrudili da u ovoj godini početak ljeta upotpunimo sa potpuno novim temama koje otvaramo za našu publiku. Ova izložba zajedno sa izložbom Gastarbajtarske priče donosi priču o historiji Jugoslavije i ujedno nam pomaže da interdisciplinarno i u saradnji sa kolegama iz regije promišljamo njeno naslijeđe, te da pokušamo naći adekvatne ekspozicijske metode da ga predstavimo našoj muzejskoj publici. Veliko nam je zadovoljstvo da je ova postavka naročito u periodu trajanja Sarajevo Film Festivala bila jedna od najvažnijih mjesta u kulturnom životu grada i da ju je posjetio veliki broj građana“, kazala je o izložbi za naš portal kustosica Historijskog muzeja BiH Elma Hodžić.
Oni koji žele pogledati izložbu prije zatvaranja imaju još dva dana da to učine, budući da se ona zatvara u petak, 1. septembra.
