Cijeli svijet prolazi kroz digitalnu transformaciju, a jedan od najznačajnijih izazova njene budućnosti jeste korištenje vještačke inteligencije (AI). Ova tehnologija pronalazi sve širu upotrebu i vode se diskusije oko toga koliko ona može zamijeniti čovjekov um, naročito u humanim i kreativnim disciplinama koje su imanentne čovjeku.
Jedno od područja gdje se korištenje vještačke inteligencije prati sa naročitom pažnjom jeste sfera medija. Prema istraživanju koje je nedavno proveo Internacionalni Burch univerzitet iz Sarajeva, upotreba AI u medijima u Bosni i Hercegovini je još u povoja ali su joj perspektive velike.
Za sada, prema ovom istraživanju, naši mediji AI uglavnom koriste za uštedu vremena prilikom obavljanja rutinskih zadataka, automatizaciju svakodnevnih poslova, lakše prepoznavanje ključnih činjenica, te kao alat u marketingu, menadžmentu i poboljšanje interakcije sa publikom. S druge strane, kao negativan aspekt korištenja ove tehnologije medijski profesionalci navode strah od neetičke upotrebe AI koja može dovesti do širenja dezinformacija, zatim strah od gubitka radnih mjesta u medijskoj industriji, te opasnost koje sa sobom nosi nerazvijenosti kritičkog razmišljanja ove tehnologije.
Osnovna pretpostavka za kvalitetno i etično korištenje vještačke inteligencije u medijima je odgovarajući zakonski okvir. Amela Odobašić iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH kaže kako taj okvir u našoj zemlji trenutno ne postoji, kao ni regulatorne odredbe koje se odnose na AI. Međutim, dodaje i da Europska unija tek donosi propise koji se tiču ove materije: „Imajući u vidu da je zakon o umjetnoj inteligenciji na nivou Evropske unije donesen tek u maju BiH u tom segmentu i ne zaostaje.“
No, razvoj AI sigurno neće čekati bosanskohercegovačke zakonodavce, njihovu političku volju i međusobne opstrukcije. Dok se čeka na neophodnu regulativu, vještačka inteligencija polako ali sigurno ulazi u redakcije i među novinare.
Istraživanje provedeno na novinarima i novinarkama iz 42 medijske kuće iz šest bh. gradova pokazalo je kako novinari kao individualci u upotrebi AI daleko prednjače nad svojim kolektivima. Naime, oko devedeset posto njih ima neko znanje o alatima vještačke inteligencije, dok svega dva posto medijskih kuća ovu tehnologiju šire koristi.
Skoro dvije trećine (62%) novinara i novinarki kažu kako AI u svom radu koriste za prijevod ili istraživanje, a zamjenik direktora Centra za društvena istraživanja Internacionalnog Burch univerziteta Amer Kurtović navodi da četvrtina (oko 25%) medijskih kuća planira uskoro integrirati umjetnu inteligenciju u svoje redakcije. Prema istraživanju, novinari s naprednim znanjem o AI nadmašuju broj medijskih organizacija koje službeno koriste AI, u omjeru 5:1.
„Vještačka inteligencija se već koristi u ograničenom kapacitetu za pomoć u rutinskim poslovima poput stvaranja info grafika, transkribiranja i razvoj zaključaka ili sažetaka. Nekoliko medijskih kuća planira proširiti upotrebu vještačke inteligencije, posebno u upravljanju društvenim mrežama, provjeri činjenica i moderiranju sadržaja“, ističe Kurtović.
Možda najzanimljiviji dio istraživanja kojeg je finansirala EU bio je eksperiment u kojem je sedam novinara i novinarki razvijalo vijesti uz pomoć AI tehnologije i bez nje, a njihove tekstove su potom ocjenjivali drugi novinari i novinarke, univerzitetski profesori i profesorice, te čitatelji. Zanimljiv zaključak je to da manje od polovine novinara i univerzitetskih profesora novinarstva može razlikovati članke pisane pomoću vještačke inteligencije od onih koji su napisani tradicionalnim metodama novinarstva.
Međutim, kako navodi Kurtović, članci razvijeni tradicionalnim metodama novinarstva su u prosjeku 13 posto bolje ocjenjivani u odnosu na članke razvijene pomoću vještačke inteligencije. Nadalje, u istraživanju je istaknuto da su članci razvijeni pomoću vještačke inteligencije pisani čak 25 posto sporije u odnosu na one napisane tradicionalnim metodama novinarstva, ali da imaju 50 riječi (10 posto) manje, sedam puta više gramatičkih i pravopisnih grešaka, tri puta manje referenci te 20 posto više činjenica i 10 posto više mišljenja.
Prema svemu navedenom, može se reći kako smo još daleko od vremena kada bi AI u medijima mogla zamijeniti čovjeka, ali da je riječ o jako korisnom alatu čija će upotrebna vrijednost u budućnosti samo rasti. A da bi taj rast bio siguran od zloupotreba potrebna je zakonska regulacija, na koju će se – izvjesno je – još sačekati.
