U posljednje vrijeme sve češće svjedočimo velikim poplavama koje pogađaju centralnu Europu. Iako je riječ o bogatim industrijskim državama koje su uređene i koje imaju kvalitetne sisteme borbe protiv poplava, čini se kako su sve nemoćnije pred izazovima koje priroda stavlja pred njih. Čak se ni Njemačka i Austrija ne mogu oduprijeti poplavama koje su sve češće i razornije, a mnogi za to okrivljuju klimatske promjene.
Međutim, mehanizam koji donosi kišu u centralnoeuropska područja nije nov i opisao ga je njemački meteorolog Wilhelm Jacob van Bebber koji je katalogizirao tipične puteve kretanja sistema niskog vazdušnog pritiska i označio ih rimskim brojevima. Njegovi putevi Va, Vc i Vd se slabije spominju, ali Vb (pet be) se još uvijek koristi da se bi se objasnio rijetki sistem pritiska koji Europi može donijeti obilate kiše ili čak katastrofalne štete.
Neuobičajena putanja
U Europi vremenski uslovi često ovise o sistemima niskog pritiska koji se kreću preko kontinenta u smjeru od zapada ka istoku. Ali kada je u pitanju sistem Vb dolazi do promjene kretanja: hladne vazdušne mase iznad zapadne Europe skreću sistem niskog pritiska prema Sredozemnom moru. Ovisno o lokaciji njihove jezgre, ove zone niskog pritiska su također poznate kao đenovska, jadranska ili balearska ciklona.
One tjeraju izrazito vlažan zrak iz regije Mediterana mimo istočne strane Alpa, te preko Češke Republike i Poljske ka sjeveru i Skandinaviji. Dok se kreću preko europskog kontinenta, ova polja niskog pritiska uzrokuju obilne padavine, kao što je to bio slučaj na jugu i istoku Njemačke tokom poplava u junu ove godine.
Mediteranske ciklone donose kišu planinama jugoistočne Europe
Mediteranske ciklone generalno „pumpaju“ tople vazdušne mase iz Sahare preko istočnog Sredozemlja. Tu akumuliraju vlažnost, koja potom uzrokuje obilne kiše u planinskim područjima južne Europe. Ovo ne pogađa samo Alpe, nego i Pirineje, Dinaride, Karpate, i Rodope, između ostalih.
Jake sredozemne ciklone se najčešće dešavaju zimi, a u izuzetnim slučajevima u središtima nekih od njih mogu nastati i centralne zone bez oblaka nalik na oko uragana.
Uragan Daniel koji je Europu pogodio u septembru 2023. bio je primjer kako funkcioniše ovaj sistem. Oluja koja je najprije pogodila istočni Mediteran dovela je do poplava u jugoistočnoj Europi i sjevernoj Africi, zasuvši Grčku, Libiju, Bugarsku i Tursku obilatim kišama.
Poplave usljed sporih sredozemnih ciklona
Iako se vremenski uslovi sistema Vb mogu razviti u svako doba godine, do njih obično dolazi u proljeće ili jesen, kada dolazi do izražene interakcije hladnih sjevernih i toplih južnih vazdušnih masa. Takve okolnosti mogu potrajati sedmicama – jedna sredozemna ciklona sustiže drugu, a svaka od njih sprovodi vlažni zrak ka sjeveru.
U takvim situacijama, problem nije samo velika količina vode, nego prije svega nedostatak vjetra.
Kao rezultat toga, mediteranske se ciklone često kreću sporo ili čak zastaju, uzrokujući obilne padavine u jako ograničenim područjima. Ukoliko takve padavine potraju dovoljno dugo, tlo može postati tako natopljeno da izgubi sposobnost apsorpcije novih količina vode, što dovodi do poplava.
Što su Sredozemlje i vazduh iznad njega topliji, to se više vode kreće prema sjeveru zajedno sa poljem niskog pritiska. Zbog toga su „Vb situacije“ u prošlosti znale dovesti do katastrofalnih poplava, naročito ljeti. Poplave iz augusta 2002. godine – koje su u Njemačkoj nazvane poplavama stoljeća – tipičan su primjer takve situacije.
Potencijal za nastanak još gorih „Vb situacija“ usljed klimatskih promjena
Prognoze predviđaju kako će usljed klimatskih promjena vremenski uslovi o kojima govorimo postati još ekstremniji.
Iako će u decenijama koje nam predstoje sredozemnih ciklona biti sve manje, meteorolozi predviđaju da će klimatske promjene dovesti do zagrijavanja atmosfere, usljed čega će biti veća i apsorpcija vlažnosti, a što će rezultirati i obilnijim padavinama.
Dodatno, klimatske promjene mogu utjecati i na mlazne vazdušne struje. Na velikim visinama, ovaj široki pojas snažnih vazdušnih struja iznad Arktika određuje stanje vjetra i utječe na vremenske prilike. U posljednje vrijeme, mlazne struje su se značajno pomjerile prema jugu.
Ovo bi također moglo donijeti značajne promjene vremenskih prilika u vidu produženih perioda sa obilnim padavinama ili faza sa ekstremnim vrućinama u jesen.
