KAKO JE FOND „ŠTITIO OKOLIŠ“ U FBiH: Zloupotrebe, nepravilnosti i dodjela sredstava po političkim i nacionalnim linijama

    Istražiti procedure i transparentnost dodjele sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH (FBiH) organizacijama civilnog društva (OCD) i općenito svim aplikantima, prilično je zahtjevan i dugotrajan proces koji će one s manje strpljenja, vremena pa i iskustva nesumnjivo ostaviti neobavljenog posla.

    U to smo se uvjerili tokom proteklih nekoliko mjeseci našeg istraživanja i prikupljanja informacija o samom radu Fonda, a nakon saznanja da je unazad godinama ova institucija javne pozive za dodjelu sredstava (a riječ je o milionima maraka) provodila po, blago rečeno, sumnjivim okolnostima i procedurama.

    DODJELA PO POLITIČKOJ I NACIONALNOJ LINIJI

    Širok je djelokrug projekata zaštite okoliša koji se finansiraju sredstvima Fonda putem javnih poziva. Iz Ministarstva okoliša i turizma u Vladi FBiH pojašnjavaju da se, prema Zakonu o Fondu i samim Statutom, sredstva Fonda koriste za: zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvalitete zraka, tla, vode i mora, saniranje i smanjivanje nastajanja otpada, obradu otpada, zaštitu i očuvanje biološke i pejzažne raznovrsnosti, provođenje energetskih programa, programa razminiravanja, unapređenje i izgradnje infrastrukture zaštite okoliša, uvođenje sistema upravljanja okolišem, poticanje održivog korištenja prirodnih dobara, kao i održivih privrednih djelatnosti, te poticanje istraživačkih, razvojnih studija, programa i projekata i drugih aktivnosti, uključujući demonstracijske.

    S obzirom da Fond raspolaže pozamašnim sredstvima za ove namjene, potpuno je jasna iznimna zainteresiranost aplikanata za projekte, kao što je samim tim uvećana mogućnost mahinacija i zloupotreba kroz sredstva dodjele te favoriziranje bliskih organizacija, udruženja i aplikanata bliskih strankama.

    Uspjeli smo da dođemo i do spiska većine dobitnika sredstava Fonda od 2017. do 2021. godine, podijeljenih na općine, udruženja i medije (i određeni broj firmi). Ono što je uočljivo jeste da su sredstva dijeljena po političkoj, odnosno nacionalnoj liniji, pa tako postoji čitav jedan program dodjele za opštine sa hrvatskim predznakom, kao i onaj za „ostale opštine“, u kojima vladaju pretežno načelnici Bošnjaci, ili oni bliski (ili su sami članovi) vodećih stranaka sa bošnjačkim/probosanskim predznakom.

    Kada je riječ o „hrvatskim opštinama“, prednjače one mostarske koje kontrolira HDZ, pa je takvima tokom četiri godine (2019. nije bilo poziva) dodijeljeno oko 1,5 miliona KM sredstava Fonda za razne projekte.

    Od ukupno 21 opštine (uključujući Mostar), ostali su više-manje podjednako novčano zastupljeni, izuzimajući Vareš, Novi Travnik, Stolac, Žepče i Kreševo, gradove i opštine koje su dobile manje sredstava od ostalih.

    Čak 44 su „ostale“ opštine koje su aplicirale i dobile sredstva za razne projekte zaštite okoliša od 2017. do 2021., među njima i sarajevske (bez Novog Grada).

    Ukupno najviše sredstava za očuvanje okoliša dobila je općina Tešanj (907.000 KM), potom Zenica (771.100 KM), te Usora (650.000 KM) i Bosanski Petrovac (625.000 KM), a najmanje opštine Čelić (15.000 KM), Kladanj (30.000 KM), Ilidža (30.000 KM), Teočak (30.032 KM) i Zavidovići (35.000 KM).

    Uočljivo je da su sredstva najviše dodjeljivana tokom 2021. i u prvoj polovini 2018. godine, u godinama uoči i u susret parlamentarnim izborima u BiH.

    Posebno interesantan je spisak medija (medijskih kuća) udruženja i firmi jer su među glavnim dobitnicima i oni bliski političkim partijama iz kojih dolaze upravljačke strukture samog Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

    Tako je kapitalni dobitak od četvrt miliona maraka (250.000 KM) u godini lokalnih izbora (2020.) dobilo preduzeće Roda d.o.o. Mostar, osnivača Ivana Knezovića i Ivone Čuljak. Knezović je široj javnosti poznat kao tajkun HDZ-a i vlasnik kompanije SIK, kojoj je krajem iste te godine (2020.) odlukom Vlade Federacije dodijeljeno 178.000 KM pomoći za „ugrožene sektore privrede u okolnostima pandemije“.

    Međutim, Knezović je u isto to vrijeme, iako „ugroženog“ poslovanja, gradio vilu u elitnom mostarskom naselju Bare, koja je udaljena tek nekoliko stotina metara od nadaleko čuvene vile predsjednika HDZ-a Dragana Čovića.

    Fondovih 250.000 maraka Knezoviću i Ivoni Čuljak, inače kćerki Šefa kantonalne Službe za zapošljavanje Vlade Čuljka, dodijeljeno je za projekat „rekonstrukcije sistema za pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije objekta Motela Karaotok“.

    Od ostalih poznatijih aplikanata koji su dobijali sredstva Fonda na spisku je i Branislav Stojkić, Čovićev sestrić, koji je 2017. godine kao vlasnik medijske kuće Prvi TV dobio 70.000 KM (kasnije je Stojkić Prvi TV prodao RTV Herceg-Bosne, nakon čega je Čović sestrinog sina 2021. uhljebio u Elektroprivredu HZ HB) te Avaz roto press, poznata medijska kuća iz Sarajeva, koja je dobijala sredstva Fonda u dva navrata, prvi puta 55.000 (2018.), a drugi 44.000 KM (2020. godine).

    BIVŠI DIREKTOR IGNORIŠE PITANJA

    Na konkretna pitanja da nam pojasne i razjasne procedure dodjele sredstava, posebno onaj dio koji upućuje na nepravilnosti te odgovore u interesu javnosti, od aktuelnog direktora Fonda Esada Hume i upravljačkih tijela Fonda dobili smo paušalne odgovore, utkane u fraze i opšta mjesta. Iako smo poslali pitanja na tri adrese (direktoru Humi, predsjednici UO Fonda Mirjani Milićević, i predsjedniku NO Fonda), dobili smo tek odgovor samog Fonda, u kojem je potpisan – niko.

    Pod obavezom odredbi Zakona o slobodi pristupa informacijama iz Fonda su makar odgovorili da bi nešto odgovorili, dok bivši direktor Fonda Fuad Čibukčić, za čijeg su se mandata uglavnom dešavale stvari koje su upućivale na klijentelizam i korupciju pri dodjeli sredstava – nije ni odgovorio na naša pitanja.

    A Čibukčića smo pitali:

    • Zašto je Fond uveo u proceduru dodjele sredstava bankovnu garanciju za OCD zbog čega su mnoge OCD odustajale od apliciranja jer ih se stavljalo u neravnopravan položaj?
    • Zašto su godinama na javnim pozivima OCD svrstavane zajedno sa javnim ustanovama ili privrednim društvima, čime je umnogome uvećana mogućnost zloupotreba?
    • Zašto su neke OCD, i aplikanti općenito, na pozivima prolazili dva ili više puta, a neki nijednom, iako su imali iste kvalifikacije?
    • Kako komentirate informacije da ste u vrijeme svog mandata postavili podobne saradnike kojima ste dali dobre plate, kako bi postali lojalni i obavljali neke poslove i procedure koji nisu u skladu za zakonima i poslovnicima?
    • Kako komentirate informacije da je u Vaše vrijeme vrijedila procedura da Vaši saradnici Upravnom odboru predlažu neki projekat „kao inovaciju koju su predložile stručne službe“, a sve kako bi se favorizirale bliske firme, udruženja, pa i općine?
    • Da li ste ikada zloupotrijebili pravo po osnovu Člana 4 Pravilnika da dodatno bodujete aplikante nakon bodovanja stručne komisije, čime je jasno da ste imali značajnu moć u odabiru aplikanata i dodjeli sredstava?
    • U posjedu smo spiskova dobitnika sredstava Fonda kada su u pitanje općine, udruženja i mediji. Da li vam je poznato da su sva sredstva, dijeljenja unazad 5, 6 i više godina, transparentno potrošena u okviru provođenja projekata za koje su namijenjena?

    Slična i mnoga identična pitanja smo uputili i direktoru i upravljačkim strukturama Fonda, na koja nam je odgovoreno kako su „sve procedure vezane za način dodjele sredstava po Javnom konkursu jasno definirane važećim aktima Fonda te da su iste u okviru nadležnosti usvojene i odobrene od Upravnog i Nadzornog odbora Fonda, kao i nadležnog Federalnog ministarstva, te su dostupne svim zainteresiranim licima putem internet stranice Fonda“.

    „Kontrolu nad radom Fonda vrši Vlada FBiH, kroz usvajanje odgovarajućih izvještaja o radu Fonda. Osim toga, Ured za reviziju institucija u FBiH, u prethodnom periodu, izvršio je dvije finansijske revizije rada Fonda. Učesnici u procesu evaluacije i rangiranja pristiglih projektnih prijava su dužni savjesno i odgovorno obavljati svoje zadatke, te kao takvi imaju punu odgovornost za svoj rad. Po završetku procesa, lista odobrenih korisnika sredstava se javno objavljuje na predmetnoj web adresi i dostupna je široj javnosti“, odgovorili su, između ostalog, iz Fonda za zaštitu okoliša, iako ih gotovo ništa od toga nismo pitali.

    Zato nam nije odgovoreno na neka ključna i suštinska pitanja koja smo postavili, kao ono o procedurama koje su važile o tome da „direktoru odani saradnici Upravnom odboru predlažu neki projekat ‘kao inovaciju koju su predložile stručne službe’, a sve kako bi se favorizirale bliske firme, udruženja, pa i općine“.

    Ili „zašto su uvedene bankovne garancije za organizacije civilnog društva“, ili „da li su direktori Fonda ikada zloupotrijebili pravo po osnovu Člana 4 Pravilnika da dodatno boduju aplikante nakon bodovanja stručne komisije, čime je jasno da imaju značajnu moć u odabiru aplikanata i dodjeli sredstava“, jer naše informacije i pouzdana saznanja govore da – jesu.

    Bitno je pojasniti kako nije riječ o tome da je vanjska revizija utvrdila da se posluje – a što naglašavaju iz Fonda – u skladu sa „aktima i nadležnostima Fonda“, već je riječ, upravo suprotno, o tome da se iznutra štimaju procedure.

    DIREKTORU KLJUČNA ULOGA U ODABIRU APLIKANATA

    Samo nekoliko ljudi, počevši od direktora preko članova komisija i UO Fonda, umnogome utiču za krajnji izbor aplikanta, pogotovo mogućim favoriziranjem i klijentelizmom, pri čemu sam direktor Fonda ima presudnu ulogu u odabiru aplikanata budući da po odredbama Pravilnika o bodovanju („Pravilnik o mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjelu sredstava Fonda“) ima pravo na svojih dodatnih 30 bodova. Jedna takva komotna pozicija za direktora umnogome pospješuje i povećava mogućnost zloupotreba i korupcije, pa se to sve skupa upakuje u zadovoljavajuće rezultate za vanjsku reviziju – jer revizija ne zna i ne može da poznaje same interne dogovore i procedure odabira.

    Ipak i uprkos tome, revizija je imala zamjerke na rad bivšeg direktora Čibukčića te je utvrdila propuste u utvrđivanju rang-lista za dodjelu sredstava Fonda. Sama plata direktora Čibukčića iznosila je pet prosječnih plata u Federaciji BiH (oko 5.200 KM), pri čemu nikada nije potpisan ugovor s tadašnjim federalnim premijerom (Fadilom Novalićem) koji to određuje, čime je prekršen i Zakon o platama, kao što nije potpisan ni za naknade koje su se godinama isplaćivale članovima UO i NO Fonda.

    S obzirom da se Fond u šturim odgovorima poziva na reviziju, vrijedi podsjetiti da je ranijim revizijama utvrđeno da je Čibukčić tokom 2016. godine dobijao i 400 KM mjesečno za „posjedovanje zvanja doktora nauka“, dok je iste godine revizija utvrdila i rastrošnost, odnosno povećanje plata, značajno povećanje broja radnih mjesta te kupovinu skupih mobitela.

    Vjerodostojnost naših saznanja i informacija o samom procesu bodovanja aplikanata povrđena je i jednim od odgovora iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kojem smo uputili sličan set pitanja.

    „Učešće direktora u ocjenjivanju prijava u skladu sa članom 4. Pravilnika o mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjelu sredstava Fonda daje mogućnost subjektivnog mišljenja i ocjene aplikacija korisnika sredstava“, odgovoreno nam je iz Ministarstva.

    Naime, prema važećem Pravilniku, bodovanje (dodjela) se vrši kroz tri faze. Prva faza podrazumijeva provjeru ispunjenosti uslova aplikanata – što je zadatak komisije. Drugu fazu provodi stručna komisija, a da bi aplikant uopće bio razmatran mora da osvoji minimalno 49 od mogućih (maksimalnih) 70 bodova. Treću fazu provodi direktor koji može da dodjeli maksimalno 30 bodova.

    Iz samog načina bodovanja potpuno je jasno da direktor ima ključnu ulogu u odabiru aplikanata jer sa svojih 30 bodova može da iskreira konačan poredak.

    Na pitanje kako komentiraju informacije da je prethodni direktor (Čibukčić) postavio saradnike kojima je dao dobre plate, a kako bi postali lojalni i obavljali neke poslove i procedure koji nisu u skladu za zakonima i poslovnicima, odgovoreno nam je da je to „zloupotreba položaja ako su informacije istinite“.

    Međutim, iz izvora samog Fonda saznajemo da su mnogi (bili) umiješani u nepravilnosti. Sve se radilo (ili se još uvijek radi) na način da su zloupotrebe činjene upravo u dijelu gdje komisije i direktor boduju, pri čemu je prethodni direktor (inače kadar SBB-a) imao odličnu saradnju sa tadašnjom (i sadašnjom) predsjednicom UO Mirjanom Miličević (HDZ), ali i dva člana UO iz HDZ-a.

    Iako smo Fondu postavili pitanja i u vezi sa transparentnošću utroška dodijeljenih sredstava i njihovog pravdanja, odgovoreno nam je kako je „Sektor za praćenje projekata odgovoran za praćenje načina utroška sredstava sa naglaskom na poštivanje ugovorenih obaveza, dinamike i namjenskog utroška“, ma šta to značilo.

    Zbog zatvorenosti i netransparentnosti institucija pitanje je, međutim, da li ćemo ikada saznati detalje i unutrašnje protokole za izbor aplikanata, odnosno kako su i na koji način godinama dodjeljivana milionska sredstva za „zaštitu okoliša“ ukoliko se nadležne policijske agencije i tužilaštva ne zainteresuju u cijeli slučaj – a morali bi ako znamo da je unazad godinama kroz Fond prošlo i podijeljeno više desetina miliona maraka naših para.

    Podsjećamo da je godišnji budžet Fonda oko 68 miliona KM te da Fond godišnje prosječno od naknada za okoliš koje se plaćaju prilikom registracije motornih vozila inkasira oko 30 miliona maraka.

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...