Bila je crna transgender žena u vrijeme kad su crnci tek počeli u potpunosti ostvarivali svoja građanska prava, žene se borile za jednakopravnost, a za pojam transgender se nije niti znalo. Od nereda u kafani Stonewall je bila među centralnim figurama njujorške borbe protiv diskriminacije LGBTQ osoba i protiv policijske represije, a brinula je i o beskućnicima i oboljelima od AIDS-a. Ona je Marsha P. Johnson, heroina ljudskih prava.
Osmijehom, šarenom odjećom, cvjetnim ukrasima i velikom odlučnošću suprotstavljala se policijskoj brutalnosti, osudama lokalne zajednice i neprihvatanju od strane vlastite porodice. Rođena je kao Malcolm Michaels Jr. u New Jerseyu ali već sa sedamnaest godina seli u New York gdje postaje dio žive alternativne scene četvrti Greenwich Village kojoj su prve tri stvari na listi prioriteta bile seks, droga i rokenrol. Ukoliko je postojalo mjesto na svijetu gdje je u to doba bilo moguće biti otvoreno gay, bio je to donji dio Manhattana koji je bio jedno od ishodišta svjetske pop-kulture.
Do tada Malcolm Michaels mijenja ime u Marsha P. Johnson, uzimajući novo prezime prema obližnjem restoranu Howard Johnson. Slovo P. u novom imenu stajalo je za „pay it no mind“ odnosno „šta te briga“, što je bio odgovor na njeno pitanje o vlastitom seksualnom opredjeljenju. A ono je bilo trans, čega je Marsha postala svjesna još u djetinjstvu kada je kao dječak uživala u oblačenju ženske odjeće. U New Yorku je postala jedna od najpoznatijih drag queens odnosno muškaraca koje javno i naglašeno nose žensku odjeću – u njenom slučaju, perike, šarene i prozirne komade odjeće, te visoke plastične štikle. Takva je pozirala i Andyju Warholu, a bila je i članica grupe „Hot Peaches“ (Vrele breskvice), jedne od najpoznatijih kabare-skupina koja je izvodila drag show nastupe sedamdesetih i osamdesetih.
Marsha Johnson je bila među prvim trans-osobama koje su počele zalaziti u kafanu Stonewall Inn, poznatom njujorškom okupljalištu homoseksualaca nakon što je ovo mjesto otvoreno i za žene i trans-osobe. Inače, decenijama unazad – još od Prvog svjetskog rata – Greenwich Village je bio skoro pa enklava homoseksualaca i lezbejki, koja se opisivala kao mjesto „žena kratke kose i muškaraca duge kose“ i koja je razvila vlastitu supkulturu, pomognutu prohibicijom dvadesetih godina koja je doslovno razbuktala sve vrste ilegalnih druženja.
Poroci i nemoral bili su razlozi za česte policijske racije, koje su prema pripadnicima LGBTQ zajednice bile izrazito učestale i brutalno nasilne. Jedna od njih se desila u Stonewall Innu 28. juna 1969., a kad je policijsko nasilje tokom racije eskaliralo došlo je do tuče u kojoj su učestvovali i gosti i osoblje ovog kafića, a pridružili su se i susjedni kafići, ljudi sa ulice i na kraju cijela zajednica. Cijeli kvart su zahvatili neredi koji su trajali nekoliko dana, a tokom idućih par sedmica su prerasli u organizirani pokret aktivističkih grupa koje su za gay osobe tražile pravo slobodnog življenja i ispoljavanja svoje seksualne orijentacije, bez straha od hapšenja ili napada. Među glavnim aktivistima ovog pokreta bila je i Marsha P. Johnson.
„Prevrtali smo vozila i vrištali na sred ulice jer smo bili revoltirani zatvaranjem tog lokala. Rekli smo da je dosta policijske brutalnosti i da nam je dosta policijskog terora i u Villageu i na drugim mjestima,“ rekla je kasnije. Relativno malo ljudi to zna, ali prva Parada ponosa je 1970. organizirana upravo u znak sjećanja na raciju u Stonewall Innu, na prvu godišnjicu početka nereda koji su vodili ka boljem organizovanju aktivista za prava LGBT osoba i artikulaciji njihovih stavova i zahtjeva.
Sama Marsha P. Johnson se posvetila aktivizmu i pomaganju najugroženijima. Bila je crna, trans i žena – tako da je i sama spadala u najmanje tri kategorije koje su u to vrijeme bile izrazito diskriminirane. Osnovala je organizaciju Street Transvestite Action Revolutionaries (STAR), koja je pomagala beskućnicima i transgender mladima, koji su često bili natjerani da se bave prostitucijom kako bi preživjeli. Svoj zarađeni novac je trošila kako bi obezbijedila hranu, odjeću i osjećaj doma za mlade koji su zbog svoje seksualne orijentacije bili izoćeni iz društva i vlastitih porodica.
Tako je Marsha P. Johnson bila na čelu grupe koja je organizovala prvo prihvatilište za mlade LGBTQ populacije i predvodila je prvu američku organizaciju koju su vodile tamnopute trans-žene. Osim toga, sa pojavom AIDS-a, Marsha je bila pionir aktivizma podrške zaraženima virusom HIV-a kroz organizaciju ACT UP. I sama zaražena HIV-om, provodila je dane uz bolesne i umiruće, praveći im društvo i olakšavajući im patnje do vlastite smrti.
Tijelo Marshe P. Johnson je pronađeno kako pluta u rijeci Hudson početkom jula 1992. godine , a policija je njenu smrt označila kao samoubistvo. Njena smrt se desila u vrijeme vrha talasa nasilja nad LGBTQ osobama, gdje je zvanično registrovano 1,300 napada iz mržnje prema ovoj populaciji, od čega je petina počinjena od strane policije. Na njenom potiljku se nalazila velika rana a prijatelji su isticali kako ona nije bila suicidalne prirode, te su tražili istragu ovog slučaja.
Marsha je bila jedna od najglasnijih aktivista koji su skretali pažnju na problem nasilja nad LGBTQ osobama i na ulogu policije u njemu. Bez zadrške je javno istupala govoreći o korumpiranim policajcima, vezama policije sa mafijom i drugim stvarima koje su pogodovale porastu nasilja nad LGBTQ zajednicom, što je mogao biti motiv za ubistvo i njegovo prikrivanje. U svakom slučaju, 2002. godine je njujorška policija izmijenila klasifikaciju njene smrti sa „samoubistvo“ na „uzrok nepoznat.“
Prije par godina, gradske vlasti New Yorka su obznanile kako planiraju podići spomenik Marshi P. Johnson i njenoj saradnici Sylviji Riveri za njihovu ulogu u pobuni u Stonewallu i aktivizmu za dobrobit LGBTQ osoba, beskućnika i oboljelih od AIDS-a. Naglašeno je kako će to biti prvi trajni spomenik posvećen transgender osobama u svijetu, a posebno će izražavati zahvalnost za njihovu pomoć mladim tamnoputim osobama koje su bile marginalizovane u počecima šireg pokreta za prava LGBTQ populacije a za koje se borila Marsha P. Johnson – heroina ljudskih prava.
