Svojim radom je podigao standarde novinarstva u Turskoj. U najizazovnijim vremenima za tursko društvo predstavljao je glas razuma, umjerenosti i odmjerenosti kojem su ljudi vjerovali. Njegova misija je bila približavanje krajnosti i zaštita ugroženih, a njegovo ime je Abdi İpekçi, heroj ljudskih prava.
Abdi İpekçi je rođen 9. augusta 1929. godine u Istanbulu, u bogatoj i istaknutoj porodici porijeklom iz Soluna. Po završetku srednje škole jedno vrijeme je studirao pravo, od čega ga je odvukla novinarska karijera.
Najprije je radio kao sportski novinar za više novina, a 1954. godine će se pridružiti novinama Miliyet koje su osnovane tek četiri godine ranije i u kojima će provesti svoj radni vijek. Već 1959. İpekçi je unaprijeđen na mjesto glavnog urednika kao dokaz izuzetnog talenta i sposobnosti.
Od novog i mladog medija kakav je Miliyet bio u vrijeme kada mu se pridružio, Abdi İpekçi je napravio respektabilne novine koje su bile pionir modernog istraživačkog novinarstva u Turskoj. Česte su ocjene kako je svojim kriterijima u radu uspio podići standarde ne samo svojih novina, nego i novinarstva u cijeloj Turskoj.
Izgradio je ugled kao vrhunski medijski profesionalac čiji su stavovi i pogledi na svijet obilježili medijsku i političku epohu u kojoj je djelovao. Bio je zagovornik odvojenosti religije i države, pobornik dijaloga i pomirenja sa Grčkom, kao i borac za ljudska prava raznih manjina u turskom društvu.
Bio je lijevo orijentisan ali i kritički nastrojen prema tada vladajućoj ljevici u Turskoj, oličenoj u sekularističkoj kemalističkoj Republikanskoj narodnoj partiji (CHP). İpekçi je bio primjer umjerenog i odmjerenog javnog radnika koji je kao svoju misiju doživljavao promociju dijaloga u društvu, približavanje stavova unutar njega i generalno djelovanje u cilju pomirenja suprotstavljenih grupa u turskom društvu.
Ovo je bilo naročito bitno pošto je İpekçi često predstavljao glas razuma u Turskoj čija je politička scena šezdesetih i sedamdesetih godina bila uzavrela zbog konfrontacija raznih strana koje su u par navrata doveli i do smjena vlasti državnim udarima. U to vrijeme on je predstavljao autoritet koji je dosljedno kritikovao svaki ekstremizam, a građanima je služio kao orijentir i uživao njihovo povjerenje.
U vrijeme dok je uređivao Miliyet Turska se nalazila usljed stalnih unutrašnjih političkih tenzija, trvenja između konzervativnih i progresivnih snaga nisu prestajala, napetost sa susjednom Grčkom je bila konstantna, ciparski konflikt je bio na vrhuncu a kurdsko pitanje je dovelo do formiranja ekstremističkih organizacija. Sva ta dešavanja podrazumijevala su veliki broj aktera koji su svojim djelovanjem ugrožavali prava drugih, a Abdi İpekçi je bio taj koji je uvijek imao otvorene oči za patnje nedužnih i njihova prava.
Nažalost, ispostaviće se kako će ga njegov profesionalizam i principi koštati života. Prvog februara 1979. godine, dok je radio na pripremi međunarodne konferencije o političkom ekstremizmu i medijima u Turskoj, na İpekçija je izvršen smrtonosni atentat. Njegov automobil su na putu kući sačekala dvojica pripadnika ultranacionalističke organizacije Sivi vukovi – Oral Çelik i Mehmet Ali Ağca – te izvršila okrutno ubistvo ikone turskog novinarstva.
Ağca je ubrzo uhapšen i osuđen na doživotnu kaznu, ali uz pomoć insajdera u strukturama sistema već nakon šest mjeseci uspijeva pobjeći iz zatvora i iz zemlje. Ukoliko vam se njegovo ime čini poznatim, da – to je isti čovjek koji će dvije godine nakon İpekçijevog ubistva pokušati i atentat na Papu Ivana Pavla II u Rimu. Ağca je 2000. godine izručen Turskoj nakon što je odležao 19 godina zbog pokušaja atentata, a u Turskoj je izdržao još deset godina kazne za İpekçijevo ubistvo. Njegovi saučesnici i naručioci ovog ubistva ostali su nekažnjeni, što je podgrijalo teorije o umiješanosti stranih sila kojima nisu odgovarli İpekçijev umjereni stav i djelovanje protiv ekstremizma kojeg su poticale i strane obavještajne službe.
Generalna sekretarica Asocijacije novinara Turske (TGC) Sibel Güneş ocjenjuje ubistvo Abdija İpekçija kao prekretnicu u turskoj demokratiji. „Pokazao je Turskoj novi pristup novinarstvu koji se držao univerzalnih etičkih vrijednosti,“ rekla je.
Özay Şendir, njegov nasljednik na mjestu urednika Miliyeta ne miri se sa okolnostima ovog ubistva. „Ko je pomogao ubici Ağci prilikom bijega iz zatvora? Na to nam nikad nisu odgovorili, kao što još uvijek ne znamo ni ko je naredio İpekçijevo ubistvo,“ kaže Şendir.
Abdi İpekçi bio je aktivan član Međunarodnog instituta novinarstva (International Press Institute – IPI), a biran je i za njegovog dopredsjednika. Ova institucija ga je 2000. godine svrstala među pedeset Heroja slobode štampe dvadesetog stoljeća, a po imenu ovog heroja ljudskih prava danas se zovu ulica u kojoj je živio u Istanbulu, kao i poznata sportska dvorana u kojoj utakmice danas igraju klubovi koje je pratio kao mladi sportski novinar kojeg će karijera i život odvesti u nekom drugom pravcu.
