U globalnom geopolitičkom okruženju koje se brzo razvija i mijenja, malo nacija je izazvalo toliko intriga, kontroverzi i debata kao Iran. Analizirajmo višestruku ulogu koju Iran ima u oblikovanju svjetskog poretka, istražujući njegove snage, saveze i perspektivu na trenutnoj karti svijeta. Od svog regionalnog utjecaja do svojih nuklearnih ambicija, Iran se učvrstio kao značajan akter na svjetskoj sceni.
Geografska lokacija Irana nije ništa drugo do geopolitičko blago. Smješten na raskršću Bliskog istoka, Azije i Evrope, ima ključnu ulogu u globalnoj energetskoj sigurnosti. Njegova blizina vitalnih puteva snabdijevanja energijom daje mu značajan utjecaj, a njegove ogromne rezerve nafte i prirodnog plina čine ga ključnom osovinom na globalnom energetskom tržištu.
Iranska historija i kulturno naslijeđe proželi su ga jedinstvenim karakterom tihe moći. Bogata prošlost zemlje, koja datira hiljadama godina unazad, i njen doprinos književnosti, umjetnosti i nauci nastavljaju oblikovati njene odnose sa susjednim zemljama i širim svijetom u novom dobu.
Međutim, utjecaj ove države seže daleko izvan njenih granica, uglavnom zbog savezništva sa zemljama i različitim grupama širom Bliskog istoka. Značajno je da je njegova podrška šiitskim zajednicama i grupama podstakla ono što se obično naziva “šiitski polumjesec”. Ovaj geopolitički luk proteže se kroz zemlje poput Iraka, Libana i Sirije, naglašavajući snagu regionalnog utjecaja Irana.
Takozvano proksi ratovanje je značajno oruđe u iranskom geopolitičkom alatu. Zemlja je angažovala posredničke grupe i milicije kako bi zaštitila svoje interese, često kako bi se suprotstavila uočenim prijetnjama od većinskih sunitskih naroda i osporila zapadni uticaj, ne samo u svojoj nego i u drugim zemljama regije. Ovaj pristup je omogućio Iranu da indirektno utječe na regionalnu dinamiku rata i mira.
Na globalnoj sceni, Iran je sklopio neke ključne saveze:
- Rusija: Iran i Rusija dijele zajedničke interese, posebno u Siriji, gdje obje zemlje podržavaju režim Bashara al-Assada. Njihovo zajedničko suprotstavljanje zapadnom utjecaju na Bliskom istoku učvrstilo je ovaj savez.
- Kina: Iran je produbio ekonomske veze sa Kinom, sarađujući na razvoju infrastrukture, energetici i investicijama. Iran sve više postaje značajan partner u kineskoj inicijativi Pojas i Put svile.
- Sirija i Hezbolah: Iranska podrška Asadovom režimu u Siriji i Hezbolahu u Libanu stvorila je regionalne saveze koji osporavaju postojeći bliskoistočni poredak.
- Šiitske milicije: Iran je njegovao odnose sa raznim šiitskim milicijama u Iraku, Jemenu i drugim zemljama, omogućavajući im da prošire svoj utjecaj i ideje transnacionalno.
Iranska težnja za nuklearnim kapacitetima bila je izvor globalne zabrinutosti. Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA) imao je za cilj ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija, ali situacija je i dalje složena.
S druge strane, Iran je bio ključni igrač u borbi protiv ISIS-a i drugih ekstremističkih grupa, često se usaglašavajući sa zapadnim interesima u tim naporima. Sve ovo služi kao dokaz višestruke involviranosti Irana u različite sfere interesa.
Iran zagovara multipolarniji svjetski poredak, gdje su tradicionalne strukture moći osporene, a regionalni igrači imaju veću riječ u globalnim poslovima. Država sebe vidi kao protutežu zapadnom utjecaju na Bliskom istoku, posebno s obzirom na njegovo protivljenje SAD-u i njegovu uključenost u situacije i sporove šire regije.
Iransko vodstvo je jedinstveno i duboko isprepleteno sa svojim vjerskim i političkim temeljima. Najviša vlast u zemlji je vrhovni vođa, koji ima značajan utjecaj na sve grane vlasti, uključujući izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
Stil liderstva, ali i državno-pravni poredak često se opisuje kao teokratska republika. Spoj islamskih principa sa republičkim elementima definiše njegovu upravljačku strukturu. Politički pejzaž zemlje sastoji se od izabranih zvaničnika, poput predsjednika i parlamenta, uz neizabrane vjerske ličnosti koje imaju značajnu moć. Ova dvostruka struktura može dovesti do složenih procesa donošenja odluka i dinamike moći, što dodatno učvršćuje korake koje Iran pravi na globalnoj političkoj sceni.
Takvi koraci su često karakterisani kao odmjereni, promišljeni i pažljivo isplanirani.
Islam igra centralnu ulogu u iranskoj politici i društvu. Islamska revolucija 1979., koju je predvodio ajatolah Ruholah Homeini, transformisala je Iran u Islamsku Republiku. Islamsko pravo, ili šerijat, je temelj pravnog sistema, koji formira zakone i politike zemlje. Sve ovo dodatno naglašavamo zbog narativa koji Iran promovira u regionu i koji pokušava zadržati, a koji definitivno ima veliki značaj u kreiranju svjetskog poretka kakav Iran ima u planu sa svojim saveznicima.
Geopolitički značaj Irana nadilazi puku statistiku i saveze; to je složena interakcija geografije, resursa, kulture i političke strategije. Kao regionalna sila s globalnim ambicijama, Iran ostaje sila na koju se treba računati u stalnom razvoju međunarodnih odnosa, oblikujući trenutni svjetski poredak i dovodeći u pitanje uspostavljene norme i strukture moći.
