Međunarodna agencija za energiju (IEA) je juče objavila kako potražnja za električnom energijom širom svijeta raste brže nego što se očekivalo, što će otežati državama da smanje svoje emisije i obuzdaju globalno zagrijavanje.
Kako stoji u sveobuhvatnom izvještaju o svjetskim energetskim trendovima World Energy Outlook, naredne decenije će svijet svake godine morati povećavati proizvodnju energije otprilike za onoliko koliko godišnje potroši Japan, usljed povećanih zahtjeva koje sa sobom donose nove tvornice, električna vozila, klima-uređaji i serveri sa podacima. Sve u svemu, 2035. godine se očekuje potrošnja za 6% veća od prognoze koja je postavljena prošle godine.
Sa aspekta klimatskih promjena ovo ne izgleda u potpunosti crno. U izvještaju se očekuje da će države izgraditi dovoljno elektrana sa niskim emisijama koji će ispratiti ovaj trend povećanja. Tako bi ubrzan razvoj načina korištenja obnovljivih izvora u idućoj deceniji trebao dosegnuti svoj vrhunac i barem smanjiti rizik od povećanja emisija na globalnom nivou koje bi donio nastavak korištenja fosilnih goriva.
Međutim, ovo i nije lak posao. Iako su se brojne zemlje obavezale da dostignu nivo nulte emisije do sredine stoljeća, ovakav rast potražnje znači da će morati udvostručiti napore usmjerene ka tom cilju.
“U historiji energetike smo vidjeli doba uglja i doba nafte, a sada idemo ka dobu struje koja će definisati napredak globalnog energetskog sistema”, kaže direktor IEA Fatih Birol.
Općenito, potražnja za električnom energijom raste kako društva postaju bogatija. Ali, neki trenutni trendovi su ovaj rast značajno ubrzali.
Porast temperature podstaknut globalnim zagrijavanjem, podstiče sve više ljudi da kupuju klima-uređaje i da ih češće koriste. U Indiji se prodaja klima uređaja udvostručila nakon ekstremnih vrućina ove godine.
Također, i električna vozila postaju sve popularnija: dok se rast prodaje usporio ove godine u Sjedinjenim Državama i Europi, u Kini je druga priča. Predviđeno je da će do kraja ove godine polovina svih novih automobila prodatih u Kini biti električna, a otprilike 60 posto vozila koja se tamo prodaju sada su jeftinija u električnoj nego u benzinskoj izvedbi.
Tehnološke kompanije također grozničavim tempom grade centre za pohranu podataka gladne energije, vođene interesom za tehnologijom umjetne inteligencije. Iako ovi centri čine samo jedan posto globalne potražnje za električnom energijom, oni su često koncentrirani u klastere i mogu opteretiti lokalne mreže.
Sva ta dodatna potražnja značajno otežava borbu protiv klimatskih promjena.
Ranije je IEA očekivala da će globalna potrošnja uglja, najprljavijeg fosilnog goriva, značajno pasti do 2030. godine kako se bude razvijalo iskorištavanje energije vjetra i sunca. Ali s brzim rastom potražnje za električnom energijom u područjima poput Kine i Indije, predviđa se da će potrošnja uglja imati postepeniji pad. Neka preduzeća u Sjedinjenim Državama već produžavaju vijek trajanja elektrana na ugalj čije je zatvaranje bilo predviđeno.
Očekuje se da će u skladu sa politikama koje države trenutno sprovode globalne emisije ugljen-dioksida do 2030. godine pasti za samo tri posto. Kako bi se ispunili ambiciozni klimatski ciljevi s kojima su se vlade složile na pregovorima Ujedinjenih naroda o klimi, ove emisije tokom ove decenije moraju pasti za 33 posto.
U mnogim državama nije baš lako ubrzati proizvodnju čiste energije. U Kini, koja je činila 60 posto rasta energije vjetra i sunca prošle godine, električne mreže treba značajno nadograditi kako bi se nosile s fluktuacijama u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora. U Evropi je prodaja električnih toplotnih pumpi naglo usporila u prvoj polovini ove godine usljed pada cijena gasa, dok u Sjedinjenim Državama nedostatak dalekovoda ometa projekte izgradnje vjetroelektrana.
Naziru se i velike promjene na tržištu fosilnih goriva. Prema izvještaju IEA, rast prodaje električnih vozila mogao bi dovesti do pada globalne potražnje za naftom u ovoj deceniji. Sjedinjene Države i Katar trenutno grade toliko terminala za izvoz ukapljenog prirodnog plina da bi u svijetu do kraja decenije moglo doći do viška ponude. To bi moglo smanjiti globalne cijene energije i olakšati situaciju u zemljama koje su se suočile s bolnim skokovima cijena nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Proizvođači fosilnih goriva sumnjaju u predviđanje Međunarodne energetske agencije da će upotreba nafte i plina dostići vrhunac do 2030. Agencija insistira na ovoj prognozi, iako priznaje da postoji mnogo neizvjesnosti.
U zemljama koje predstavljaju polovinu globalne potražnje za energijom ove godine se održavaju izbori. To uključuje i Sjedinjene Države, gdje je bivši predsjednik Donald J. Trump obećao ukinuti federalnu politiku favoriziranja obnovljivih izvora energije i električnih automobila i poticati eksploataciju nafte i plina ukoliko ponovo bude izabran.
Kao rezultat toga, navodi se u izvještaju, “postoji više kratkoročne neizvjesnosti nego inače” oko toga kako će se globalna energetska politika dalje razvijati.
