Strateške tužbe protiv učešća javnosti (Strategic Lawsuits against Public Participation – SLAPP) su postale svakodnevna pojava u zemljama Zapadnog Balkana. Prema posljednjem izvještaju Koalicije protiv SLAPP-a u Europi (CASE), čak tri države iz naše regije – Bosna i Hercegovina, Srbija i Sjeverna Makedonija – su među prvih deset europskih zemalja po učestalosti ovog načina pritiska na javnost. Ovaj destruktivni globalni trend se očigledno lako primio na našim prostorima, a to je povod za razgovor sa Anjom Bosilkovom Antovskom, šeficom za politike i zagovaranje Balkanske mreže za razvoj civilnog društva (Balkan Civil Society Development Network – BCSDN).
OBJAVI.BA: Poražavajući je rast broja SLAPP-tužbi u regiji Zapadnog Balkana, a čini se kako javnost još uvijek toga nije svjesna. Da li građani znaju šta su SLAPP-ovi i kako bismo ih mogli još jednom opisati za one koji ne znaju?
ANJA BOSILKOVA ANTOVSKA: Riječ je o sudskim trakavicama sa velikim ulozima u kojima se moćni tužitelji – poput velikih kompanija, državnih institucija ili utjecajnih pojedinaca – sukobljavaju sa aktivistima, novinarima, predstavnicima civilnog društva ili običnim građanima koji ih kritikuju, a obično su posrijedi korupcija, uništavanje okoliša ili zloupotreba javnih sredstava. Ove tužbe služe kao oružje za cenzuru, zastrašivanje i ućutkivanje kritičara putem dugotrajnih i skupih pravnih bitaka.
Njihov cilj je isključivanje javnosti i suzbijanje osviještenosti građana o vitalnim društvenim, okolišnim, i političkim pitanjima, kao i odvraćanje od aktivnosti koje ugrožavaju interese ovih tužitelja. U tim trakavicama stradavaju demokratija i sloboda govora, i one su žrtve zloupotrebe pravnih procedura. Scenario je uvijek isti, a glumci se mijenjaju. Nadalje, SLAPP tužbe ne pogađaju samo svoje direktne mete, nego i njihove porodice i zajednice, čak i širu društvenu zajednicu usljed uskraćivanja prava na informacije.
OBJAVI.BA: Vaša mreža je uradila regionalno istraživanje o SLAPP-tužbama u zemljama Zapadnog Balkana. Šta je ono pokazalo?
ANJA BOSILKOVA ANTOVSKA: Prema prvom regionalnom istraživanju o SLAPP-ovima na Zapadnom Balkanu koje smo uradili, broj ovih tužbi je u stalnom i zabrinjavajućem porastu. Samo u 2023. godini je samo u Bosni i Hercegovini zabilježeno 53 slučaja. Ono što posebno zabrinjava je rekriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, zbog čega će se SLAPP tužbe tretirati sa istom težinom kao ubistva. U Sjevernoj Makedoniji se u 2022. udvostručio broj tužbi za uvrede i klevete u odnosu na 2021. godinu. U Srbiji imamo primjer građevinske kompanije koja je u samo dva mjeseca 2021. godine podnijela 34 tužbe, od kojih je 27 bilo protiv medija i novinara. U Srbiji je te godine zabilježeno ukupno 250 SLAPP-slučajeva.
Međutim, mnogi ovakvi slučajevi nisu prijavljeni zbog neinformiranosti ili straha od osvete, ili čak zbog nedostatka znanja o tome šta je SLAPP. Bez anti-SLAPP zakona ili određenih sudskih kriterija koji bi omogućili prepoznavanje i rano odbacivanje neosnovanih SLAPP-tužbi, moćnici na Balkanu će nastaviti da zloupotrebljavaju zakone o kleveti i druge zakone da ućutkuju kritičare pravnim prijetnjama i drugim taktikama zastrašivanja.
OBJAVI.BA: Možete li našim čitateljima dati neki primjer kako u praksi izgleda SLAPP-tužba i šta ona podrazumijeva?
ANJA BOSILKOVA ANTOVSKA: Da bi vam bilo jasnije kako izgleda SLAPP, evo nekih primjera. U Srbiji je Mreža za istraživanje korupcije i kriminala (KRIK) učestalo na meti zbog svojih istraživačkih priča i često se susreće sa ozbiljnim kampanjama zastrašivanja i obmanjivanja javnosti. Uspijevaju se odbraniti zahvaljujući pravnoj pomoći koju dobijaju, javnoj podršci i sredstvima koja skupljaju prodajom majica. U Bosni i Hercegovini je kompanija Adriatic Metals tužila aktivisticu Hajriju Čobo za klevetu i nanošenje štete njihovom ugledu. Aktivistička zajednica i organizacije civilnog društva su joj pružile podršku i slučaj je na kraju odbačen. Isto tako, na Kosovu je kompanija Kelkos Energy od aktivisice Shprese Loshaj putem tužbe tražila odštetu od 100,000 eura zbog kritika koje je uputila na račun utjecaja ove kompanije na okoliš. Ona je privukla pažnju medija, mobilizirala javnost, te dobila podršku međunarodne zajednice, nakon čega je tužba odbačena.
Osim ovoga, u regiji se SLAPP isto tako pojavljuje u drugim oblicima osim klasičnih tužbi za klevetu, nišaneći aktiviste zbog njihovih protesta ili javnih performansa. Primjera je mnogo, i taktike koje se primjenjuju da bi se kritički glasovi zastrašili ili zaustavili znaju biti stvarno „impresivne“. Dok je kompanija Mineco od KRIK-a tražila pola miliona dolara odštete za nanesenu štetu njenom ugledu, u slučaju BRAKO protiv IRL Macedonia odštetni zahtjev je bio svega dva eura, što dokazuje da je šteta nekad samo izgovor, a da je glavni cilj da se meta finansijski, fizički i mentalno iscrpi. Dobar primjer za ovo je aktivistica Dragana Arsić koja je morala odlaziti na sud 27 puta u toku dvije godine, a lista ovakvih slučajeva je poduga.
OBJAVI.BA: Ima li nekih pozitivnih pomaka koji su nastali kao odgovor na porast SLAPP-slučajeva?
ANJA BOSILKOVA ANTOVSKA: Jako je malo toga pozitivnog u ovoj situaciji. Jedan potez koji obećava je usvajanje Nacrta Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica u Federaciji BiH, koji ima za cilj zaštititi ljude od SLAPP-tužbi putem odredbi koje omogućuju njihovo odbacivanje u ranoj fazi i koje prebacuju teret dokazivanja na tužitelja. U praksi imamo pozitivan primjer Crne Gore koja je uradila dobar posao na edukaciji sudija o praksi Europskog suda, čime su smanjeni iznosi odšteta koji su se izricali, a što je dovelo do znatnog opadanja broja SLAPP-tužbi.
Izuzev ova dva primjera, u regiji nemamo znakove skorog uvođenja nekih pravnih ili praktičnih anti-SLAPP rješenja. Ostaje nam samo da se nadamo da će, kao zemlje koje teže EU, naše države uzeti u obzir nedavno usvojenu Anti-SLAPP Direktivu EU i Anti-SLAPP preporuke Vijeća Europe i da će prepoznati važnost ovog problema prije nego što nam izmakne iz ruku.
OBJAVI.BA: Šta se može učiniti kako bi se ovaj trend porasta broja SLAPP-tužbi zauzdao ili kako bi se ova pojava spriječila?
ANJA BOSILKOVA ANTOVSKA: Ključ borbe sa SLAPP-om je u efikasnoj saradnji između organizacija civilnog društva, vlada, pravosuđa, advokata i institucija EU, uz podizanje svijesti javnosti o ovoj pojavi. Uspostavljanje jasnih definicija i kriterija za prepoznavanje i procesuiranje SLAPP-ova, zajedno sa posebno prilagođenim pravnim okvirom bi značajno smanjilo broj ovih tužbi. Takođe, posebne obuke sudija, edukacija svih kojih se ova tema tiče, kao i rigorozan monitoring – sve su ovo mjere koje bi pomogle u anti-SLAPP borbi. Saradnjom u regiji i šire, zajedno sa mehanizmima podrške poput pravne i financijske pomoći pružilo bi se značajno olakšanje onima koji su se našli na meti.
OBJAVI.BA: Šta ukoliko do toga ne dođe – kakve posljedice možemo očekivati?
ANJA BOSILKOVA ANTOVSKA: Ukoliko ne reagujemo i ukoliko se ovaj trend nastavi, doći će do daljnjeg smanjenja slobode govora, a naša demokratska društva će biti slabija. S druge strane, najbolji scenario je onaj u kojem našim zajedničkim snagama uspijemo kreirati okruženje u kojem će pokušaju ućutkivanja naići na efikasan otpor, u kojem će se garantirati zaštita prava na slobodu izražavanja i sudjelovanje u demokratskim procesima. Kako je nedavno rečeno na našoj radionici u Tirani: „Zajedno možemo izgraditi budućnost u kojoj SLAPP neće više biti oruđe za ućutkivanje glasova, nego podsjetnik na našu kolektivnu snagu i odlučnost!“
