U cilju popularizacije nauke, naš portal u saradnji sa projektom BH Akademski imenik donosi serijal intervjua sa istaknutim bosanskohercegovačkim naučnicima.

Andrej A. Gajić je međunarodno nagrađivani naučnik, istaknuti predavač, podvodni istraživač, ROV pilot i autor dokumentarnih emisija. Ovaj naučnik porijeklom iz Bugojna završio je osnovne i napredne studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, a osnovao je i vodi Centar za morsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA sa sjedištem u albanskom gradu Vlorë.

Koliko god to bilo neobično za dječaka iz središnje Bosne, život je posvetio izučavanju ajkula i pomažući ovim morskim životinjama u centru čiji je osnivač. Bio je na čelu desetina međunarodnih projekata, objavio je skoro osamdeset naučnih publikacija, a među njegovim najpoznatijim saradnjama su svakako one sa National Geographicom i popularnim televizijskim kanalom Discovery.

Sa samo sedamnaest godina ste pokrenuli Sharklab kao organizaciju koja će istraživati morske pse i raže. Možete li uporediti početke i trenutno stanje Sharklaba te izdvojiti ključne događaje koji su omogućili da Sharklab postane ono što je danas?

Kada sam pokrenuo Sharklab, bila je to vrlo skromna inicijativa sa osnovnim ciljem da damo skromni doprinos razumijevanju i zaštiti ajkula i raža. Kada pogledam nazad, vjerujem da bi se mogla snimiti dva kvalitetna blockbustera o našem početku i putu koji smo prošli. Svakako ono što zaista nisam mogao ni zamisliti jeste da ćemo biti među liderima u našem dijelu planete – čemu svjedoči kvalitet naših publikacija, realizirani projekti i osvojena priznanja. Danas, većinu programa realizujemo direktno sa vodećim institucijam u svijetu koje se bave naučnim i naučno-popularnim radom, poput National Geographic, UNEP, Explorers club, Discovery Channel, te brojnim vodećim univerzitetima.

Ono što bih lično izdvojio kao ključne događaje u našem razvoju svakako jeste rad na Zajedničkoj Ribolovnoj politici EU iz davne 2009. godine, finansiranje studija i projekata (23 u proteklih sedam godina) većinski od strane najprestižnijih I najkonkurentnijih fondacija današnjice, a tu su svakako i radovi koje smo publicirali u vodećim naučnim časopisima.

Vaša istraživanja su trenutno fokusirana na rijetke i ugrožene vrste morskih pasa i raža u Jadranskom moru. Šta se radi kako bi se unaprijedilo stanje ovih vrsta?

Kako bismo istinski unaprijedili stanje rijetkih i ugroženih vrsta ajkula i raža u Jadranskom moru, ključno je sinhronizovano djelovanje u izmjeni i/ili izradi politika, značajnom unapređenju monitoringa i istraživanja, te aktivnom radu sa lokalnom zajednicom (posebice ribarima). Uspostavljanje pravnih okvira i politika koje reguliraju ribolov, pružaju direktnu zaštitu vrstama i smanjuju zagađenje – ključno je za očuvanje. Za mnoge vrste, posebice one visoko migratorne, neophodna je sinergija na međunarodnom nivou.

Pored toga, edukacija ribara i lokalnih zajednica o održivim praksama i važnosti očuvanja može značajno doprineti njihovoj zaštiti – što se jasno vidi kroz naš rad u Albaniji. Kako bi izradili vrsno-specifične i efektivne mjere za dugoročnu zaštitu neophodni su nam tačni i precizni podaci o vrstama, njihovim ključnim staništima i trenutnom stanju populacija.

Nažalost, pojedini dostupni podaci vezani za neke od ključnih vrsta ni približno ne oslikavaju stvarno stanje njihovih populacija. Stoga, neophodno je značajno unapređenje monitoringa i naučnih istraživanaja ove skupine. Posebno je važno i da razumijemo efektivnost pojedinih mjera, kao što je razumijevnje preživljavanja nekon puštanja – što je posebice značajno za prilov (slučajno ulovljene neželjene vrste, koje se odbacuju nakon ulova), u koji spada značajan broj krajnje ugroženih ajkula i raža.

Da li možete izdvojiti neka otkrića koja su Vas fascinirala ili iznenadila tokom svoje karijere?

Tokom svoje karijere, svako otriće me zaista posebno fasciniralo. Ipak, rado ću izdvojit nekoliko novijih. Svojim sistematskim istraživanjima otkrili smo populaciju i kotilište vrste koja u ovom vijeku nije bila nikako bilježena u našoj regiji, što smo objavili u Animal Conservation (Wiley) I Journal of Fish Biology (Wiley). Također u recentnom radu koji smo kolega i ja objavili u MMS, dali smo uvid u stanje do danas gotovo nepoznate dubinske vrste ajkule u južnom Jadranu.

Nadalje, dao sam prve podatke o zdravstvenom stanju i stepenu preživljavanja jedne od najrjeđih naših dubokomorskih ajkula koristeći prvenstveno MRI – što sam objavio u Aquatic Conservation (Wiley). Sa svojim studentima sa Univerziteta u Gentu, tokom mentorisanja dva magistrata otkrio sam prvi slučaj pigmentnog poremećaja kod dubokomorskih ajkula iz porodice prasaca, što je tek petnaesti takav zabilježen slučaj u svijetu kod dubinskih vrsta, a isti smo objavili u Journal of Fish Biology (Wiley). Nadalje, prošle godine sam otkrio prvi slučaj u svijetu da je pas modrulj preživio nakon uboda u glavu od strane sabljarke, što sam objavio u Marine Biodiversity (Springer).

Do sad ste bili autor skoro 80 naučnih publikacija te ste sarađivali s brojnim svjetskim institucijama i naučnicima/cama. Koje vještine biste preporučili da usavršavaju osobe koje tek ulaze u svijet istraživanja , a koje bi željele ostvariti uspjeh na Vašem nivou? Koja bi bila vaša poruka njima?

Osobama koje tek ulaze u svijet istraživanja, preporučio bih da prije svega imaju vjere, te da ne odustaju. Uspjeh u nauci nije ništa drugo nego rezultat dosljednosti i upornosti, čak i kada se prepreke čine nepremostivima — a često će se u početku (ali nerijetko i kroz čitavu karijeru) upravo tako činiti. Svaki izazov je prilika za rast i učenje, i važno je zapamtiti da su neuspjesi sastavni dio procesa. Upravo oni vode ka najvažnijim otkrićima i napretku. Ključ je u tome da se, bez obzira na poteškoće, nastavi raditi s istom posvećenošću i strašću, jer nauka zahtijeva marljivost i mnoogo strpljenja.

Naravno, krajnje značajno je i razvijati analitičko razmišljanje i sposobnost rješavanja problema. Komunikacijske vještine su od suštinske važnosti, kako za pisanje kvalitetnih radova, tako i za izradu projekata. Takođe, sposobnost timskog rada i saradnje s različitim disciplinama može značajno unaprijediti istraživačke projekte I donijeti inovativnost I unikatnost vašem radu.