Svakog 22. aprila ljudi širom svijeta obilježavaju Dan planete Zemlje – događaj posvećen podizanju svijesti o ljepoti naše planete i našoj zajedničkoj odgovornosti da je sačuvamo. Nešto što je 1970. godine počelo kao samo još jedna inicijativa do danas je preraslo u najvažniji datum u kalendaru zaštite okoliša, pa tako u obilježavanju Dana planete Zemlje učestvuje preko milijardu ljudi u 190 zemalja.
Priča o ovom događaju počela je kao inicijativa američkog senatora Gaylorda Nelsona. Nelson je bio nadahnut antiratnim pokretima i pokretima za ljudska prava iz šezdesetih godina, i tražio je način da energiju u ljudima iz tog vremena pretoči u konkretne poteze koji će biti usmjereni ka smanjenju zagađenja i očuvanju okoliša. Već prvi Dan planete Zemlje je 22. aprila te 1970. godine na ulice izveo 20 miliona Amerikanaca koji su se zauzeli za čišću i zdraviju planetu – bio je to jedan od najboljih, ako ne i najbolji, primjer brze reakcije građana i njihovog masovnog zauzimanja za neko pitanje od važnosti.
I rezultat koji je uslijedio imao je velik utjecaj i ostvaren je jako brzo – usljed pritiska javnosti, vlada američkog predsjednika Richarda Nixona je već u decembru iste godine osnovala Agenciju za zaštitu okoliša (EPA), a uslijedilo je i donošenje nekih ključnih zakona u polju ekologije kao što su oni koji se tiču čistog zraka, čiste vode i ugroženih vrsta. Iako Nixona historija nije zapamtila kao borca za zaštitu okoliša, njegova je administracija odigrala ključnu ulogu u poduzimanju akcija na zaštiti okoliša koje će kasnije imati globalnog odjeka.
„Veliko pitanje sedamdesetih godina jeste hoćemo li se predati našem okruženju ili ćemo sklopiti mir s prirodom i početi da ispravljamo štetu koju smo nanijeli našem zraku, našoj zemlji i našim vodama“, rekao je Nixon tada.
Pedeset i pet godina poslije, Dan planete Zemlje je puno više od simboličnog događaja – što nas stisak klimatskih promjena sve više steže, on se sve više pretvara u platformu za promjene. Na svoju dvadesetu godišnjicu, godine 1990., pokret koji je ispočetka bio američki postaje globalan i te će ga godine obilježiti preko 200 miliona ljudi u 141 zemlji. On je utabao put i za Samit Ujedinjenih nacija o Zemlji koji je 1992. godine održan u Rio de Janeiru, a 22. aprila 2016. je u Parizu potpisan i historijski sporazum o sprečavanju klimatskih promjena.
Danas je Dan planete Zemlje globalni pokret koji pokreće izmjene zakona, provodi obrazovne i zagovaračke kampanje, predvodi akcije čišćenja, sadnje, reciklaže… Od internetskih kampanja do masovnih protesta, ova inicijativa nastavlja rasti i razvijati se, pri tome se naročito oslanjajući na nove tehnologije u komunikaciji, te ekološku svijest i energiju mladih naraštaja.
Tema i slogan ovogodišnjeg Dana planete Zemlje su Naša snaga, naša planeta (Our Power, Our Planet), čime se želi naglasiti kolektivna odgovornost za ubrzavanje prelaska na obnovljive izvore energije. Cilj je da se proizvodnja energije iz obnovljivih izvora do 2030. utrostruči, kao odgovor na klimatske promjene kroz jačanje održivih energetskih rješenja.
Iako je posao očuvanja našeg okoliša i planete Zemlje u cjelosti mukotrpan i često izložen utjecaju snažnih poslovnih lobija i interesnih grupa kojima ekološke inicijative ugrožavaju profit, Dan planete Zemlje nas podsjeća na njegovu važnost i na to da nemamo drugi dom osim ovoga za kojeg dijelimo zajedničku odgovornost. Na putu prema budućnosti, ono što činimo u sadašnjosti oblikovaće svijet u kojem ćemo živjeti sutra pa se nije zgoreg upitati – šta smo to učinili danas, juče i tokom cijelog našeg života da bismo se imali pravo nadati boljoj budućnosti na ovoj planeti?
