U prvim danima svog mandata, predsjednik SAD Donald Trump donio je nekoliko izvršnih uredbi koje su dovele do uznemirenosti nadaleko i naširoko, donosi u tekstu BalkanInsight.
Neke od stvari po tom diktatu bile su deklarativne, poput promjene naziva Meksičkog zaljeva u Američki zaljev. Međutim, neke su uzrokovale konkretnije posljedice daleko od Washingtona.
Jednom od takvih, izvršnom uredbom o re-evaluaciji i usklađivanju pomoći Sjedinjenih Država inostranstvu, suspendovani su svi projekti koje finansiraju Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i State Department.
Prema saopštenju USAID-a, uredbom koja je stupila na snagu 27. januara se na tri mjeseca obustavljaju aktivnosti koje finansira SAD, sve do završetka procesa evaluacije „koji će osigurati njihovu efikasnost i usklađenost sa američkom vanjskom politikom prema agendi America First.“
Ovim je momentalno pogođen čitav spektar organizacija iz Bosne i Hercegovine, Albanije, sa Kosova, te iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, odnosno u grupi zemalja koje međunarodne organizacije nazivaju „zapadnobalkanskom šestorkom“.
Od 2020. pa do kraja 2024. godine, Sjedinjene Države su u pomoć ovoj grupi zemalja uložile 1.7 milijardi dolara, kroz podršku organizacijama civilnog društva i državnim institucijama, te projektima u raznim područjima od ljudskih prava i medija pa do energetske efikasnosti.
Mnoge od organizacija u ovim zemljama su zvanično obaviještene kako se svi projekti obustavljaju na tri mjeseca, do okončanja perioda evaluacije.
„Troškovi koje smo imali do 27. januara mogu se pokriti iz projektnih sredstava, a sve nakon toga mora biti zaustavljeno“, rekao je BIRN-u urednik jednog malog istraživačkog medija iz Sarajeva uz uslov anonimnosti.
„Blokada takođe znači da ćemo morati otpustiti jednog novinara, dok će preostalo troje raditi za šezdeset posto plate“, dodaje i kaže kako nisu sigurni šta će se desiti nakon tromjesečne revizije.
Nepoznat broj projekata koji su pogođeni
I dok SAD daju podršku hiljadama aktivnosti na Zapadnom Balkanu, precizan broj projekata koji će biti pogođeni se još uvijek ne zna. BIRN je kontaktirao kancelarije USAID-a u svih šest zemalja, ali svi su pitanje preusmjerili na sjedište agencije u Washingtonu, odakle su odgovorili šaljući link na svoje saopštenje za medije.
„Predsjednik Trump je jasno dao do znanja da SAD više neće naslijepo dijeliti novac bez povrata u korist američkog naroda. Revizija i usklađivanje pomoći inostranstvu na dobrobit vrijednih poreznih obveznika nije samo ono što bi se trebalo uraditi, nego i moralni imperativ“, navodi USAID.
Iako mnogi ne žele otvoreno govoriti, izvor koji radi za USAID rekao je BIRN-u kako je „vjerovatno da će programi namijenjeni pravima LGBTI i feminističkim organizacijama definitivno biti obustavljeni“ nakon perioda evaluacije.
Isti izvor navodi i kako su zaposlenici USAID-a i drugih organizacija koje finansira State Department obaviješteni kako će u iduća tri mjeseca nastaviti primati platu, ali da im nije dozvoljeno da rade na bilo kakvim aktivnostima sa korisnicima grantova.
Ambasade SAD preusmjeravaju upite na Bijelu kuću
Nakon što je Trumpovom uredbom američka pomoć stopirana na 90 dana, iz ambasade SAD u Sjevernoj Makedoniji nisu željeli davati komentare niti odgovarati na upite medija – uključujući i BIRN – koji se tiču iznosa sredstava o kojima se radi, kao ni o detaljima u vezi zamrznutog novca. Naveli su kako odgovore na ta pitanja treba tražiti od Bijele kuće.
Većina američke pomoći Sjevernoj Makedoniji ide kroz USAID, dok se ostali projekti finansiraju putem Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) i Nacionalnog demokratskog instituta (NDI).
Podaci koji su se mogli pronaći na internetskoj stranici USAID-a pokazuju da su trenutno na čekanju 22 projekta vrijedna više od 72 miliona dolara. Među njima su projekti namijenjeni smanjenju korupcije, poboljšanju ekonomske konkurentnosti, unapređenju društvenog angažmana, brojni projekti namijenjeni mladima, kao i projekti pomoći organima uprave na lokalnim nivoima.
Ukupna suma je još veća, budući da u zemljama Zapadnog Balkana USAID finansira i šest regionalnih projekata kojima je obuhvaćena i Sjeverna Makedonija, ukupne vrijednosti od oko 140 miliona dolara. Izvori u nevladinom sektoru u ovoj zemlji za BIRN kažu kako nisu sigurni kakav će biti konačni ishod.
„Još ne možemo ništa reći jer nam neke stvari još nisu jasne. Ali jesmo zabrinuti. Još uvijek ne znamo jesu li sredstva zamrznuta samo privremeno, dok se ne obavi evaluacija, ili je ovo samo nešto mekši način za njihovo trajno ukidanje“, rekao je za BIRN predsjednik jedne NVO iz Skopja koji je želio ostati anoniman.
Prema ovom izvoru, svi projekti koje u Sjevernoj Makedoniji finansiraju SAD su trenutno na čekanju, a isplate za tekuće projekte su izvršene samo za aktivnosti obavljene do 27. januara. Svi troškovi nakon tog datuma ostaju visjeti u zraku.
Obustavljena je i podrška državnim institucijama
Ambasada SAD u Tirani je u srijedu potvrdila lokalnim medijima kako su i sredstva namijenjena institucijama i organizacijama u Albaniji pauzirana na tri mjeseca.
U dopisu ministarstvu vanjskih poslova Albanije, iz ambasade su naveli kako „žele obavijestiti Vladu Republike Albanije o namjeri iz američke izvršne uredbe da se pauziraju implementacija, nove obaveze, kao i isplate sredstava, u očekivanju revizije programa međunarodne pomoći. O ovome se obavještavaju partneri u programima, kao i implementatori američkih programa pomoći u Albaniji.“
U dopisu je navedeno barem 30 institucija. Među njima se nalaze sudovi, tužilaštva, kao i ministarstva odbrane, obrazovanja i sporta, te finansija.
Iris Luarasi, profesorica na Univerzitetu u Tirani koja vodi organizaciju koja se bavi porodičnim nasiljem i pravima žena Counseling Line, kaže za BIRN kako odluka da se „zamrznu sredstva za različitost, jednakost i inkluziju (DEI) pogađa organizacije civilnog društva, naročito zajednice u stanju potrebe, te u našem specifičnom slučaju žene žrtve porodičnog nasilja“.
„Ova odluka stavlja mnoge organizacije civilnog društva pred velik izazov, ali takođe naglašava trajni značaj onoga što organizacije civilnog društva rade na zaštiti ljudskih prava“, kaže Luarasi.
„Ukoliko ova sredstva na kraju budu ukinuta, to će imati posljedice i pogodit će marginalizirane zajednice u kojima žene imaju velike prepreke u traženju pomoći. Programi DEI su bili jako važni u bavljenju problemima ovih nejednakosti, te bi njihov gubitak produbio jaz u nedostatku ovakvih usluga“, dodala je.
