Međunarodni dan mentalnog zdravlja nije jedini dan kada trebamo pričati o mentalnom zdravlju i svemu što ono podrazumijeva. Jedan od najprepoznatljivijih stanja narušenog mentalnog zdravlja je demencija, a njen najpoznatiji simptom je svakako gubitak pamćenja.
Međutim, postoje i drugi signali koji puno ranije upozoravaju na promjene u mozgu – oni koji su naročito bitni kod tipova demencije u kojima zaboravnost nije primarni simptom. Ovi simptomi se olako mogu pripisati starenju i sami po sebi nisu alarm za uzbunu, ali ukoliko se javljaju prečesto ili su međusobno kombinirani, možda ne bi bilo zgoreg na vrijeme otići doktoru.
- Finansijski problemi
Ljudi sa demencijom često imaju probleme s novcem godinama prije nego što ispolje gubitak pamćenja ili druge kognitive simptome. Naprimjer, mogu zaboraviti da plate račune, teško planiraju troškove i doimaju se nesposobnima da se uklope u određeni budžet.
Naučnici smatraju kako razlog za ovo leži u tome jer je riječ o složenim aktivnostima koje uključuju različite regije mozga. Zbog toga sposobnost upravljanja finansijama može biti jedan od prvih segmenata koji su na udaru degenerativnih procesa u mozgu.
Ovo se naročito odnosi na razvoj frontotemporalne demencije, relativno rijetkog oblika ovog stanja u kojem se jako rano ispoljava nesposobnost procjene potencijalnih posljedica i donošenja ispravnih odluka. Neke od osoba sa ovim tipom demencije mogu postati sklone velikim impulsivnim kupovinama, dok druge postaju lakovjernije i samim tim izloženije većem riziku od prevare.
- Poremećaji spavanja
Tokom starenja poremećaji sna postaju sve regularniji, a starije osobe često imaju lakši san, ili na spavanje odlaze ranije u odnosu na same sebe iz mlađih godina. Ovo je potpuno normalno, ali ukoliko se pojave drastične promjene u navikama spavanja, bilo da je, na primjer, riječ o preranom buđenju ili nesposobnosti održavanja stanja budnosti, moguće je da je riječ o znaku demencije.
Nauka kaže da su neki od regiona mozga koji su najodgovorniji za održavanje redovnih ciklusa spavanja i budnosti među prvima koje pogađa Alzheimerova bolest. Zbog toga, promjena u rasporedu spavanja može ukazivati na njenu pojavu godinama prije nego što se pojavi gubitak pamćenja.
Promjena koja se naročito može razviti kod demencije praćene Lewyjevim tijelima – nakupinama proteina u nervnim ćelijama – jeste ta da osoba može početi da tokom sna radi ono što sanja. Ovo nije neobično ni za Parkinsonovu bolest u kojoj se takođe u ćelijama javljaju Lewyjeva tjelašca. Tokom REM-faze sna, u kojoj sanjamo najintenzivnije snove, naši mišići su obično paralisani. Međutim, kod ove dvije neurodegenerativne bolesti toksični proteini napadaju ćelije koje su zaduženi za kontrolu nad mišićima tokom sna.
U ovom stanju, nazvanom poremećaj REM-faze sna, nije riječ o uobičajenom hodanju ili pričanju u snu. Iskustva sa ovim pacijentima govore da su se za pomoć obratili nakon što su im partneri skrenuli pažnju zbog vikanja i udaranja u krevetu tokom sna.
- Promjene u karakteru
Istraživači su primijetili kako su osobe sa demencijom prije nego što su postali svjesni bolesti primijetili promjene u ponašanju, komunikativnosti, tolerantnosti i sličnom. Što se bolest više razvijala, to bi simptomi postajali izraženiji.
Posebno treba obratiti pažnju na pojavu “povlačenja u sebe”, odnosno smanjenu ekstrovertnost i značajno sužavanje društvenog kruga. Također, neke od ovih promjena se mogu desiti spontano, kao rezultat oštećenja koje se dešava u mozgu. Tako, naprimjer, upravo u frontotemporalnoj demenciji osoba pokazuje povećanu nepovjerljivost usljed smanjenja moždanog volumena u frontalnom korteksu.
S druge strane, promjene se mogu pojaviti zbog kognitivnih simptoma. Naprimjer, kako joj pamćenje slabi, osoba sa Alzheimerovom bolesti može izgledati manje savjesno, može postati jako neorganizovana ili pokazati poteškoće u obavljanju poslovnih zadataka ili kućanskih poslova.
- Teškoće u vožnji
Uz upravljanje finansijama, vožnja je jedan od najsloženijih kognitivnih procesa u našem svakodnevnom životu. Vožnja je ultimativna mješavina svih naših kognitivnih sposobnosti, i zbog toga se simptomi demencije upravo tu mogu manifestirati ranije nego u drugim aktivnostima.
Ogrebotine na autu, nedržanje odstojanja, nagla kočenja i ubrzavanja ili nepoštovanje znakova lako je svesti pod vozačku rutinu ili objasniti okolnostima u saobraćaju. Međutim, može biti riječ i o smanjenju vozačkih sposobnosti. Kao rezultat, osobe mogu izbjegavati da voze u određenim uvjetima, kao što su noć, kiša ili saobraćajna gužva, ili da voze unučad ili druge putnike.
Naravno, stanja koja su karakteristična za stariju dob kao što su pogoršani vid, neuropatije nuspojave određenih lijekova mogu utjecati na sposobnost vožnje. Ali, ukoliko dođe do čudnih promjena u vožnji, možda ne bi bilo loše razmotriti opciju kačenja ključeva od automobila o klin.
- Gubitak čula njuha
Dijelovi mozga koji se nazivaju olfaktivnim sistemom su među prvima koje pogađaju Alzheimerova bolest i demencija praćena Lewyjevim tijelima, te Parkinsonova bolest. Mnogi ljudi sa ovim stanjima počinju gubiti osjećaj mirisa godinama prije nego što se pojave drugi simptomi.
Za razliku od gubitka vida ili sluha, koji mogu predstavljati faktore rizika za demenciju ali se ne smatraju posljedicama same bolesti, izgleda da je gubitak osjećaja mirisa jedna od najranijih manifestacija neurodegeneracije.
Različita oboljenja mozga na čulo mirisa djeluju na različite načine. Naprimjer, ljudi sa Alzheimerovom bolesti mogu detektovati miris ali ga mogu pogrešno prepoznati. S druge strane, oni sa Parkinsonovom bolesti ili demencijom praćenom Lewyjevim tijelima često nisu sigurni osjećaju li ikakav miris uopće.