EMIR DELIĆ: Koji su sve međunarodni propisi prekršeni na vrelu Une

    U Donjoj Suvaji, Hrvatska, investitor Saša Svalina započeo je izgradnju male hidroelektrane (mHE) neposredno ispod izvora rijeke Une. Ova neodgovorna gradnja prijeti ozbiljnim negativnim posljedicama za ekosistem rijeke Une, koja je dugi niz godina zaštićena zbog svoje iznimne prirodne vrijednosti, a u Bosni i Hercegovini je čak na nivou zaštite ranga  nacionalnog parka.

    Rijeka Una, koja teče kroz Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, predstavlja jedno od najvažnijih prirodnih blaga cijele regije. Njeno vrelo je još od 1968. godine zaštićeno kao hidrološki spomenik prirode zbog svog jedinstvenog ekološkog značaja. Uz to, područje Vrela Une je 2014. godine uključeno u ekološku mrežu Natura 2000, čime je stavljeno pod zaštitu zbog svoje ključne uloge u očuvanju biološke raznolikosti u Europi.

    Natura 2000 je mreža zaštićenih područja diljem Europske unije (EU) koja je uspostavljena na temelju Direktive o staništima i Direktive o pticama. Ove direktive imaju za cilj očuvanje najvažnijih europskih staništa i vrsta, uključujući prirodna i poluprirodna staništa i vrste koje su od posebnog interesa za očuvanje. Područja Natura 2000 osiguravaju zaštitu od štetnih utjecaja i omogućavaju održivo upravljanje tim resursima.

    Mali hidroenergetski sistemi, poput planirane male hidroelektrane (mHE), često se predstavljaju kao ekološki prihvatljive alternative većim projektima. Međutim, njihova izgradnja može imati devastirajuće posljedice na rijeke, uključujući smanjenje protoka vode i uništavanje ključnih staništa i vrsta – nestanak samo jedne vrste kritično narušava cijeli prirodni sistem! Izgradnja mHE može uzrokovati eroziju tla, zagađenje vodnih tokova usljed upotrebe građevinskih materijala, te povećati rizik od klizišta i ugroziti šume! Ovaj projekt zbog toga predstavlja ozbiljnu prijetnju ekosistemu rijeke Une kao ključa za očuvanje biološke raznolikosti regije.

    Građani koji protestvuju protiv mHe na vrelu Une u razgovoru sa policijom Republike Hrvatske (Foto: Ulrich Eichelmann, twitter)

    Investitor je u ozbiljnom prekršaju jer nije pribavio “Ocjenu prihvatljivosti zahvata u Ekološkoj mreži Natura 2000”, dokument koji je nužan za procjenu utjecaja ovog projekta na zaštićena područja. Prema zakonu, bez ove ocjene i studije Glavne ocjene prihvatljivosti, koja bi trebala potvrditi štetne posljedice na rijeku Unu, izgradnja hidroelektrane je nelegalna. Čuvarska služba Javne ustanove Natura-Jadere, koja upravlja ovim područjem, već je 2022. godine upozorila investitora na potrebu dostavljanja svih relevantnih dokumenata, uključujući Ocjenu prihvatljivosti. Investitor je bio obavezan pribaviti ovu ocjenu i dostaviti je uz građevinsku dozvolu. Kako Ocjena prihvatljivosti ne može biti izdata bez prethodne studije Glavne ocjene prihvatljivosti, koja bi dokazala štetan utjecaj na rijeku Unu, izgradnja mHE je nelegalna i ne može biti nastavljena.

    Ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Nasiha Pozder i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Kemal Hrnjić već su uputili hitne dopise nadležnim institucijama. Bosna i Hercegovina također se obratila Sekretarijatu ESPOO konvencije. ESPOO konvencija ili ”Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu”, zahtijeva da se procjene utjecaja velikih projekata na okoliš provode uzimajući u obzir moguće prekogranične utjecaje. Države moraju obavijestiti pogođene zemlje o planiranim projektima i pružiti im priliku da iznesu svoje stavove i zabrinutosti. Ova konsultacija omogućava identifikaciju i rješavanje potencijalnih problema prije nego što projekat počne. Konvencija promoviše transparentnost i uključuje obavezu da se informacije o procjenama uticaja i odgovarajući dokumenti učine dostupnim javnosti u pogođenim zemljama.

    Nedostatak provedbe SEA protokola (Protokol o strateškoj procjeni uticaja na okoliš), koji osigurava da se strateški planovi i programi procjenjuju u odnosu na njihov utjecaj na okoliš, također je ozbiljan problem. Helsinška konvencija o vodama ili “Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodnih tokova i međunarodnih jezera”, koja se odnosi na zaštitu i održivo korištenje vodnih resursa, također je prekršena, jer izgradnja mHE može ugroziti kvalitetu i količinu vode rijeke Une. Države potpisnice su obavezne na saradnju i koordinaciju u planiranju i upravljanju vodnim resursima. To uključuje razmjenu informacija, konsultacije i zajedničko donošenje odluka, što u spomenutom slučaju nije odrađeno! Prekršena je i Arhuška konvencija ili “Konvencija o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravdi u pitanjima životne sredine,”, koja jamči pravo građana na sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima koja utječu na okoliš, uključujući obavezu transparentnosti i uključivanja javnosti u procese odlučivanja.

    Nažalost, postupak nadzora i reagiranja na ove nezakonite radove napreduje izrazito sporom brzinom zbog interesa pojedinaca, neučinkovitosti inspekcija i ljudske pohlepe. Svaka odgoda u zaustavljanju ovog štetnog projekta dodatno ugrožava naš dragocjeni okoliš. Prema studijama, za svaki uloženi 1 € u obnovu prirode, povrat iznosi između 8 i 38 €. Dok se Europa suočava s ozbiljnim sušama, poplavama, požarima, opadanjem oprašivača, erozijom tla i eutrofikacijom voda, jasno je da je priroda naš najveći saveznik.

    Poruka aktivista Emira Delića i Lejle Kusturice (Foto: E.D, ustupljeno Objavi.ba)

    Investiranje u prirodu nije samo etička obaveza već je i ekonomski isplativo. Ovaj štetni projekt je u direktnoj suprotnosti s EU Zelenim planom i Strategijom za bioraznolikost, koji teže obnovi 25.000 kilometara rijeka do 2030. godine uklanjanjem barijera, a ne njihovim postavljanjem. Nedavno usvojena Uredba o obnovi prirode, prvi svjetski zakon te vrste, obvezuje države članice EU da do 2030. godine obnove najmanje 20% kopnenih i morskih staništa, prioritizirajući područja zaštićena ekološkom mrežom Natura 2000. Gradnja mHE na Vrelu Une krši ovu uredbu i dodatno ugrožava sva ostala staništa koja su već u lošem stanju, njih čak 81% u EU.

    Postavlja se pitanje dokle ćemo ići u uništavanju onoga što je priroda gradila hiljadama godina. Moramo raditi zajedno sa priodom a ne protiv nje! U borbi za spas rijeke Une, ključnu ulogu igraju organizacije kao što su ”Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT”, ”Riverwatch” i inicijativa ”Save the Blue Heart of Europe”. Ove organizacije su na čelu borbe za očuvanje europskih rijeka i vodenih ekosistema, odlučno se protive štetnim projektima koji ugrožavaju naše prirodne resurse. Pozivam sve da se pridruže našem odlučujućem djelovanju u zaštiti rijeke Une i da zajedno zaustavimo ovaj neodgovoran projekt. Pridružite se našim protestima sutra, 2. augusta 2024. godine (petak) na izvoru rijeke, u 17:00 sati. Vaš glas može napraviti značajnu promjenu!

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...