U svijetu nad kojeg se nad kojeg se nadvila sjena cenzure i gdje je istina često žrtva moćnika, pojavio se lik čija je hrabrost podigla rasprave o transparentnosti i pravdi na globalni nivo. Njegovo ime je Julien Assange.
Odrastao je sa usađenom vjerom u moć informacija i već je u najranijoj mladosti izazivao autoritete i nastojao doprijeti do istina koje su oblikovale svijet i koje otkrivaju načine na koje on funkcioniše. Tako je na kraju i kreirao platformu WikiLeaks koja ga je lansirala u središte pažnje svijeta.
WikiLeaks je bio puno više od same platforme – bio je to svjetionik nade za zviždače i aktiviste širom svijeta! Bilo je to sigurno mjesto za one koji su se usudili razotkriti korupciju, kriminal i kršenja ljudskih prava. Assange ga nije vidio samo kao internetsku stranicu, nego kao oruđe koje može podići nivo odgovornosti u sve maglovitijem svijetu.
Kako je WikiLeaks dobivao na važnosti, tako su rasli i izazovi sa kojima se Assange suočavao. Vlade i drugi moćni igrači gledale su na njega kao na prijetnju, bojeći se otkrića koja bi WikiLeaks mogao objaviti i učiniti dostupnima javnosti. No, osnivač platforme je bio nepokolebljiv i za njega je misija bila jasna – ojačati ljude istinom i informacijama, bez obzira na cijenu.
Ključni trenutak u djelovanju WikiLeaksa bio je objavljivanje gomile dokumenata koji su razotkrili ratne zločine i veliki broj civilnih žrtava u Iraku i Afganistanu. Ova objava je 2010. godine izazvala ogorčenje javnosti širom svijeta, prisilila zapadne vlade da se suoče sa neprijatnim istinama, te je ohrabila one koji su pozivali na pravdu.
No, sa razotkrivanjem je došla i odmazda. Assange se suočio sa pravnim bitkama, optužbama, te pokušajima izručivanja koji su trajali godinama. Švedska je vlada u novembru 2010. za njim izdala europsku potjernicu zbog tvrdnji o seksualnom nasilju. Nakon što je njegov prigovor odbijen, Assange je potražio utočište u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, a Ekvador mu je dodijelio status azilanta na osnovu straha da bi mogao biti uhapšen i isporučen američkm vlastima.
Azil mu je ukinut 2019. godine i Assange je uhapšen. Optužen je za zavjeru i računarski kriminal, kao i za špijunažu. Proveo je pet godina u zatvoru u Londonu, budući da britanski sudovi nisu odobravali njegovo izručenje američkim vlastima. Na kraju je postignut sporazum o priznanju krivice koji je zadovoljio američke tužioce, a Assangeu omogućio da se vrati u Australiju budući da mu se vrijeme provedeno u britanskom zatvoru računa kao odlužena kazna.
Iz zatvora je izišao jutros, te je napustio Veliku Britaniju odmah po puštanju na slobodu. U svemu kroz što je prošao, on se nije borio samo za vlastitu slobodu nego i za načela do kojih mu je bilo stalo – prava javnosti da zna i obavezu onih koji su na vlasti da odgovaraju za svoja (ne)djela.
Za mnoge je Julian Assange postao simbol upornosti u suočavanju sa teškoćama, te primjer borca za slobodu i ljudska prava. Njegov rad je natjerao brojne države da provedu reforme svojih zakona koji se tiču transparentnosti, a mnoge pojedince da otvoreno progovore protiv nepravde. Za svoje sljedbenike, Assange je bio heroj čiji su postupci vođeni dubokim osjećajem moralne dužnosti.
Međutim, heroji su često kompleksne osobe u čemu ni Julian Assnage nije bio izuzetak. Neke njegove odluke i metode su bil predmet rasprava, a mišljenja o njemu su često podijeljena. Ipak, historija će ga zapamtiti kao katalizatora promjena, čovjek koji je poremetio status quo i pomjerio granice onoga što predstavlja odbranu prava u digitalnom dobu.
Danas, nakon njegovog konačnog puštanja na slobodu, sigurno je da će u svijetu u kojem je informacija moć, Julian Assange ostati upamćen kao neko ko se usudio vratiti tu moć ljudima, zauvijek ostavivši neizbrisiv trag u polju ljudskih prava i slobode izražavanja.