NAŠ GLAS ZA NAŠ GRAD: Održan skup o Nacrtu Urbanističkog plana za Sarajevo

U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu je sinoć (četvrtak, 9. maj) održan javni skup pod nazivom „Naš glas za naš grad“. Skup je organizovala nezavisna grupa RAD ZA GRAD sa ciljem razmatranja Nacrta Urbanističkog plana za Sarajevo i uključivanje šire zajednice u diskusiju o ovom pitanju.

Organizatori smatraju kako se planiranje urbanog razvoja Sarajeva mora vratiti ljudima koji u njemu žive i rade, te da to pitanje ne smije ostati u – kako navode – uskim krugovima stranaka i biznisa, političkih i poslovnih elita ili čak i narko-kartela.

U uvodu je moderatorica skupa Dajana Cvjetković naglasila kako je Nacrt Urbanističkog plana za Sarajevo izrađen bez konsultacija sa ljudima koji u žive u njemu, te da je trebao biti pušten u „javnu raspravu bez javnosti“. Cvjetković se osvrnula i na koincidenciju da se skup održao na Dan pobjede nad fašizmom, te je naglasila kako je – baš kao i u borbi protiv fašizma – jedini recept u borbi sa razularenim investitorima, građevinskim klanovima i narko-kartelima u hrabrosti, zajedništvu i solidarnosti.

Na taj način je prije tri mjeseca i formirana grupa RAD ZA GRAD, zahvaljujući čijem pritisku su rasprave o Nacrtu ipak održane. Cijeli niz pitanja o viziji grada je otvoren, ali na njih aktivisti i javnost još nisu dobili odgovor.

Ugledna profesorica Vesna Hercegovac Pašić, koja je veći dio profesionalne karijere provela u Zavodu za urbanizam grada Sarajeva, a penzionisana je kao voditeljica Katedre za urbanizam i prostorno planiranje na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, upozorila je kako trenutni urbanistički plan u potpunosti treba povući iz procedure, te da javnost svojim učešćem i slanjem prijedloga samo daje legitimitet vlastima da nastave sa spornim aktivnostima.

Sa njom se slaže i pravnica u Aarhus centru u BiH i dugogodišnja aktivistica Nina Kreševljaković. Ona ukazuje i na to kako su javne rasprave organizovane uz brojne nepravilnosti, počevši od neblagovremenog zakazivanja pa do ograničavanja trajanja na 45 minuta, iako je odgovarajuće trajanje ovakvih rasprava dva sata. Uz to, Kreševljaković ističe kako je sam sadržaj Urbanističkog plana problematičan, nedorečen, kompleksan na više nivoa, te nije po mjeri građana.

Profesorica Hercegovac Pašić je ocijenila usvajanje Nacrta Urbanističkog plana za Sarajevo kao ispolitiziranu mahinaciju i skup poteza koji su mimo zakona i propisa, a u kojoj nije poštovana hijerarhija. „Želim da diskutujem o pravnom okviru i da vidim zašto se to radilo sedam godina i zašto je politika to podržavala iz budžeta. Zašto se parama građana sedam godina radilo što na kraju nije nikakav rezultat“, rekla je medijima.

Treća stručnjakinja koja je govorila na skupu, Dr. Mejrema Zatrić Šahović sa International University of Sarajevo, ukazala je i na činjenicu da obični građani teško mogu shvatiti sve nedostatke spornog Nacrta, jer je riječ o materiji koja nije laka ni za eksperte. Ni po njoj ovaj Nacrt ne daje odgovore na suštinska pitanja, a k tome još i ne sadrži savremen pogled na njihovo rješavanje.

„Nacrt se vodi modernizmom šezdesetih godina i bavi se stvarima koje su na Zapadu rješavane devedesetih. To se naročito vidi u nekim rješenjima za saobraćaj, a cijeli plan je nekonzistentan i zaostao u vremenu“, ističe profesorica sa IUS-a.

Aktivista Anes Podić iz Eko Akcije na skupu je izrazio mišljenje kako je donošenje urbanističkog plana uveliko zakašnjelo, te kako je izgubljeno vrijeme koje se moglo bolje iskoristiti. Navodi primjer nedonošenja strateške procjene utjecaja na okoliš, te je dojma da se sve radi kako bi se pogodovalo interesima kapitala.

„Priča o zaštiti od prekomjerne gradnje pada u vodu. Nacrt služi kao paravan za ukidanje Odluke o ventilacionim koridorima, a već imamo dvije dozvole za gradnju nebodera na pravcu glavnog ventilacionog koridora“, ističe Podić. On kao ključni argument za tvrdnju kako se Nacrt vodi interesom investitora vidi procjenu da će u Sarajevu do 2036. godine živjeti 540,000 ljudi.

„To je povećanje od pedeset posto u samo desetak godina, odnosno kao da će u idućoj deceniji sve stanovništvo Tuzle i Bihaća preseliti u Sarajevo! Jasno je da je svrha u opravdavanju nastavka gradnje u čemu ima brojnih sumnjivih investicija i sumnji u pranje novca“, objašnjava Podić.

Inače, profesorica Vesna Hercegovac Pašić je u ranijoj komunikaciji sa OBJAVI.BA isticala kako je prostor najvažniji resurs poslije ljudskog, te kako on – iako je ekonomska kategorija – ne smije postati plijen, sredstvo manipulacije, korupcije, kao niti lične promocije i probitačnosti.

Prema njoj, osnovni problemi sa tretmanom prostora kao zajedničkog medija jesu nedostatak strategija koje promišljaju prostor sa vizionarskim diskursom, nedostatak efikasnosti, znanja i adekvatnih zakonskih rješenja, opasnost donošenja fragmentiranih rješenja i postupanja po hitnim procedurama, opasnost lošeg okvira koji stvara opasan ambijent ad hoc-izma, te opasnost od populističke legalizacije koja sanira nelegalnu gradnju i onemogućava planiranje.

Sa samog skupa upućene su sljedeće preporuke nadležnima:

Primjedbe i preporuke Zavodu za planiranje razvoja, Vladi i Skupštini Kantona Sarajevo:

1. Zabrana pretvaranja postojećih zelenih površina, urbanih šuma i gradskog zelenila u cijelom obuhvatu Urbanističkog plana u građevinske placeve. Zaustaviti betoniranje i planirati povećanje postojećeg zelenila, nove zelene površine i urbano zelenilo na dostupnim površinama (npr. na lokacijama urušenih objekata).
2. Zaustaviti komercijalnu gradnju. Planirati i realizovati društvenu stambenu gradnju i društvenu infrastrukturu isključivo za životne potrebe stanovništva. Prekinuti s politikom gušenja grada i okolice radi profitiranja nekolicine na nekretninama.
3. Odustati od bilo kakvog narušavanja uže i šire zone Vilsonovog šetališta, naročito dodatnom saobraćajnicom. Planirati javnu zelenu zonu na širem području, uključujući muzejsku četvrt i Kampus UNSA, koja će biti obogaćena nekomercijalnim sadržajima.
4. Zabraniti gradnju na lokacijama tramvajske i trolejbuske remize. Isto primijeniti i na gradska izletišta koja ne smiju biti pretvorena u mjesta gradnje – ni neograničene, ni ograničene.
5. Odustati od bilo kakvog narušavanja naslijeđa grada – istorijskog, prirodnog, kulturnog i društvenog. Planirati rekonstrukciju i restauraciju postojeće gradnje u starijim naseljima gdje već postoji prepoznatljiv urbani krajolik, uz zabranu neprimjerene i neusklađene nove gradnje.
6. Zabraniti bilo kakvu daljnju privatizaciju i prenamjenu društvene infrastrukture i javnih prostora.
7. Sve komentare, primjedbe i prijedloge upućene tokom javne rasprave uzeti u razmatranje bez obzira na formu, nedostatak stručne ili tehničke pismenosti.
8. Nastaviti s javnim raspravama uživo nakon obrade svih zahtjeva, te organizovati zajedničku raspravu s Vladom i Skupštinom Kantona Sarajevo prije konačnog usvajanja Urbanističkog plana.

Preporuke Vladi i Skupštini Kantona Sarajevo 

–  Pod hitno donijeti zaključak o moratoriju na komercijalnu gradnju, izmjene regulacionih planova i izdavanje građevinskih saglasnosti.

– Pod hitno donijeti zaključak o moratoriju na visoku gradnju unutar područja ventilacionih koridora, saglasno preporukama sadržanim u “Studiji o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada”, koji će vrijediti do donošenja novog Urbanističkog plana Sarajeva.

– Inkorporirati zaštitu ventilacionih koridora u Urbanistički plan prema zaključcima pomenute Studije, radi dugoročne zaštite stanovništva od zagađenja zraka i visokih temperatura.

– Održati i dodatno osnažiti zaštitu vodozaštitnih zona i intenzivirati inspekcijski nadzor saglasno Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju iz 1987. godine.

– Uvesti strogu zaštitu Trebevića i drugih zaštićenih područja na području Kantona Sarajevo, te planina Bjelašnice, Igmana, Visočice i Treskavice od gradnje i prenamjene zemljišta.