I ovoga petka nastavljamo s našom stalnom rubrikom u kojoj će naša Alma Nuhić-Šišić, dipl. psihologinja i psihoterapeutkinja psihodinamske integrativne psihoterapije u edukaciji, odgovoriti na vaša pitanja.
Kao i do sada, sve što vas zanima i što želite da pitate u vezi sa mentalnim zdravljem šaljite na storyje CPCD-a, Objavi.ba i Facebook stranicu: https://www.facebook.com/psihoterapijaalma, pri čemu vam redakcija Objavi.ba garantuje anonimnost.
Danas objavljujemo nova tri pitanja i odgovore na njih, a s narednim pitanjima i odgovorima vidimo se narednog petka, 10. novembra.
Pitanje br. 64
Poštovana Alma,
prije nego sto postavim konkretno pitanje, ukratko ću opisati dešavanja iz moje porodice. Imam 28 godina, odrasla sam sa roditeljima koji su se svađali od kad znam za sebe, pamtim majku koja je plakala danima i noćima, ponekad nabacivajući osjećaj krivice i nama djeci da ona to trpi zbog nas, iako sam još kao mala znala reći da se razvedu, da joj mi nismo prepreka. Udala sam se relativno mlada, bježeći od svoje realnosti, čime sam dodatno zakomplikovala svoj život. Razvela sam se prije tri godine i imam djevojčicu od 5 godina. Nas dvije skupa živimo i hvala Bogu imamo zdrav i lijep odnos. Nikad svom djetetu ne bih poželjela djetinjstvo kakvo sam ja imala, ali dešavaju se sada situacije da ona ode kod svog oca i on se svađa pred njom sa svojom sadašnjom suprugom. Također, moji roditelji su nam bili u gostima i počeli su da se raspravljaju i svađaju, mama je, naravno, opet počela da plače, oboje su bili ljuti, a moje dijete je bilo svjedok svih tih dešavanja sa more upitnika iznad glave. Na koji način da joj pomognem da to na nju ne ostavlja traume (jer su to ljudi koje ne možemo isključiti iz našeg života)?
Odgovor:
Draga čitateljice, hvala na detaljnom opisu problema koji ste podijelili s nama. Razumijem vašu potrebu da svoje dijete zaštitite od svađa koje su predstavljale problem i vama tokom odrastanja. Roditeljske svađe su posebno uznemirujuće i zbunjujuće djeci, jer djeca se često osjećaju odgovornim za njihovo izbijanje. Iako roditelji najmanje žele da naštete svojoj djeci, važno je imati na umu da njihova izloženost čestim roditeljskim svađama vremenom ostavlja negativne posljedice na njihovo psihičko zdravlje.
Razgovarajte sa bivšim suprugom i roditeljima o važnosti zaštite djeteta od svađa te uspostavite dogovor kako će oni reagovati u situacijama koje prijete da dovedu do sukoba, kako bi poštedili vašu kćerku.
Ukoliko se desi da je dijete pristustvovalo svađi, bitno je da vi ili vaš bivši suprug obavite razgovor sa djetetom. Važno je da djetetu objasnite da nije krivo što je došlo do svađe, da mu se izvinite što joj je prisustvovalo istoj, da mu objasnite da se svađa odnosila na nešto što je između njenog oca i njegove supruge i da nije nešto zbog čega treba da se brine. Za sva dodatna pitanja stojim vam na raspolaganju.
Vaša Alma
Pitanje br. 65
Poštovana, nalazim se u petom mjesecu prve trudnoće, osjećam se napeto a ponekad i bezvoljno i to traje već neko vrijeme. Da li moje psihičko stanje može utjecati na moju bebu?
Hvala unaprijed na odgovoru
Odgovor:
Draga čitateljice, trudnoća je period kada su žene jako ranjive jer dolazi do fizioloških i psiholoških promjena. Biti „dobra“ majka je često povezano sa osjećajem sigurnosti u djetinjstvu, kao i sa harmoničnim odnosom s vlastitom majkom. Ambivalentan odnos prema trudnoći, anksioznost u vezi vlastitog zdravlja i zdravlja djeteta, zabrinutost zbog promjena u načinu života nakon poroda, kao i strah kako se nositi sa novonastalom situacijom su tipični, posebno za prvorotke.
Tokom trudnoće depresiju možemo dijagnostikovati ako emocionalne smetnje traju duže od dvije sedmice, ako postoje smetnje u memoriji i koncentraciji, ako trudnica gubi na kilaži i ima smanjen apetit, budi se rano ujutro i osjeća se loše, osjeća gubitak interesa i energije, osjeća krivicu i bespomoćnost.
Neka istraživanja pokazuju da žene s depresijom i napetošću tokom trudnoće mogu imati veću vjerovatnoću da rode bebe s promijenjenim razvojem mozga, što bi moglo biti povezano s problemima ponašanja kasnije u djetinjstvu, navodi se u studiji.
Veoma je važno da se žene fokusiraju na fizičko i mentalno zdravlje tokom trudnoće, a to znači da se redovno i zdravo hrane, da imaju fizičku aktivnost ukoliko je trudnoća uredna, da dovoljno spavaju, da imaju barem jednu aktivnost u toku dana, koja djeluju opuštajuće na njih, i da imaju pomoć u kući ukoliko im je potrebna.
Želim vas ohrabriti da krenete sa psihoterapijom ili savjetovanjem jer to može biti vrlo djelotvorno u liječenju depresije i anksioznosti a može pomoći ublažiti bilo kakve posljedice na bebino zdravlje. Za dodatna pitanja stojim vam na raspolaganju.
Vaša Alma
Pitanje br. 66
Lijep pozdrav, već nekoliko godina borim se sa depresijom i anksioznošću, ni ja ne znam šta je u pitanju. Iz čista mira mi naiđe strah, negativne misli i ne mogu to nikako izbaciti iz glave. Možete li me uputiti šta da radim?
Odgovor:
Draga čitateljice, drago mi je da ste svjesni problema i da tražite pomoć. Prvi korak je da se obratite psihologu, psihoterapeutu s kojim ćete razgovarati o vašim osjećanjima, mislima i ponašanjima, u svrhu preciznijeg uvida u vrstu problema. Postoje određeni upitnici koji na sličan način kao i intervju (razgovor) ispituju osjećanja i misli i pomažu psihoterapeutu/psihologu u određivanju konačne dijagnoze. Na kraju se predlaže određeni oblik liječenja koji uključuje psihoterapiju, a ponekad i lijekove koje propisije psihijatar.
Ukoliko želite da zakažete intervju, možete me kontaktirati u inbox fb stranice Psihoterapija Alma N. Šišić.
Vaša Alma