Pojava žohara, žargonski „podstanara”, u narodu se obično povezuje sa nehigijenskim uslovima. Međutim, stvar je mnogo kompleksnija. Žohari su insekti koje odlikuje izrazita otpornost i prilagodljivost, a često naseljavaju mračna, topla i vlažna mjesta. Tako mogu biti u kućama, stanovima i zgradama, a posebno na mjestima poput kuhinja, kupatila, podruma i prostora ispod podova. Pored toga, određene vrste žohara se mogu naći na otvorenim prostorima, na kojima postoje hrana, vlaga i sklonište, a to su: nakupine smeća, kanalizacija, odvodi, vrtovi i slično. Privlače ih izvori vlage, poput curenja cijevi, stajaće vode i vlažnih podruma. Također vole tamna i neometana područja poput šupljina u zidovima, potkrovlja i iza pretrpanih predmeta. Važno je napomenuti da različite vrste žohara mogu imati specifične preferencije staništa. Neke vrste su uglavnom vanjski stanovnici, dok su druge više prilagođene unutrašnjim prostorima.
Koliko su žohari česta i dugotrajna pojava u gradu Sarajevu, svjedoči i motiv žohara u jednom od najvećih bh. književnih djela – Tvrđavi, Meše Selimovića:
„…a žohari hodaju slobodno, kao da nas nema. Prednostima smo se veselili, a vrelinu podnosili strpljivo, otvarajući vrata i prozore. Žohare smo odgonili nekim travama koje je Tijana kupovala na Baščaršiji. Ili smo odmahivali rukom, živeci s njima u miru. Briga bi me bilo za žohare, da se ona nije gadila, narocito noću, kad počnu da šuškaju po podu i postelji. Budio sam se ponekad, i zaticao je kako sjedi u postelji, obuhvativši koljena rukama.“
Javna tajna je da su žohari brojni u Starom Gradu i Centru, i vrijeme je da se počne govoriti o ovoj temi, da ne bi Tijana sjedila na krevetu i drhtala od straha i gađenja. Osnovni razlog tišine o ovoj temi je upravo široko rasprostranjeno mišljenje da je kuća u kojoj se nalaze žohari – prljava kuća. To možemo opovrgnuti jednostavnim uvidom u dati prostor i ustanoviti da li su higijenske navike domaćina na nivou.
Jedan nedavni primjer upravo govori u prilog ovoj tezi. Naime, prilikom rušenja stare električne centrale krajem mjeseca marta, uslijed vibracija došlo je do kretanja žohara u pravcu Marin Dvora i Skenderije. Određene stambene cjeline na ovom području u narednih mjesec dana bile pod invazijom ovih ne tako prijatnih stvorenja. Pritom smo uvjereni da su mnogi građani i građanke redovno održavali higijenu svojih domova. Slične situacije se mogu primjetiti u toku građevinskih radova i renoviranja prostora, kada uslijed vibracija dolazi do kretanja žohara kroz kanalizaciju, te se pojavljuju na mjestima gdje nisu prethodno „stanovali“.
Nažalost, u ovakvim situacijama građani ostaju tihi, vjerovatno zbog pitanja stida i ugleda, te se sami bore sa ovim problemom. Pa tako je bilo pokušaja da se ovi „podstanari“ uklone na razne, u najmanju ruku, inventivne načine, što u konačnici može rezultirati narušavanjem ljudskog zdravlja. To se posebno odnosi na miješanje toksičnih hemikalija „na svoju ruku“, korištenje otrova za žohare u pretjeranoj mjeri, te različitih uradi sam pripravaka, a za koje nedostaju dokazi o efikasnosti, poput: kriški krastavaca, loptica za moljce, taloga kafe ili različitih biljaka koje mogu privremeno odbiti žohare (kao što je to radila Selimovićeva Tijana, kupujući trave na Baščaršiji). Vrlo važno je napomenuti da ignorisanje osnovnog uzroka pojave žohara, poput izvora hrane i vode ili ulaznih mjesta, vjerojatno neće riješiti problem infestacije dugoročno.
Prema tome, potrebno je razmotriti dokazane metode kontrole žohara, kao što su održavanje čistoće, zatvaranje pukotina, uklanjanje izvora hrane i vode te korištenje odgovarajućih insekticida prema preporuci. Ako je infestacija ozbiljna ili se ponavlja, preporučljivo je konsultovati stručnu uslugu za suzbijanje žohara kako biste ih učinkovito i sigurno uklonili. To su prvenstveno usluge dezinsekcije (skup različitih mjera koje se preduzimaju s ciljem smanjenja populacije insekata, zaustavljaju rast i razmnožavanje ili potpuno uništavaju populacije štetnih insekata).
Koliko god ih se gnušali, činjenica je da su žohari dio ekosistema grada Sarajeva. Moguće je smanjiti njihovu populaciju, ali ne i eliminisati. Ipak trebamo biti svjesni važnosti higijene i pravilnog odlaganja otpada – smeće ostavljeno u napuštenim zgradama kao što je slučaj sa Starom električnom centralom ili u unutrašnjim dvorištima i podrumima starih zgrada i neriješeni problemi sa kanalizacionim sistemom, idu u prilog brojnosti žohara i njihovom izboru lokacije za stanovanje.
Ukoliko imate problem sa žoharima, ne dozvolite da sram i šutnja prevladaju. Sarađujte sa ostalim stanarima i komšijama kako biste ih uklonili, te uticati na smanjenje brojnosti ovih „podstanara“ grada Sarajeva.
