Tek nakon što se dogode katastrofe kojima se nikad ne nadamo i koje nikad ne priželjkujemo, shvatimo koliki broj pojedinosti je prošao ispod radara, a ukazivale su na potencijalno negativne ishode, koji su se vjerovatno – blagovremenom i ispravnom reakcijom – mogli i prevenirati. Tema koja se nepobitno uklapa u te okvire jeste uloga nevladinih organizacija u procesima pranja novca i finansiranja terorizma, odnosno mjere opreza, koraci i borba koju svaka organizacija pojedinačno može i mora poduzeti kako bi se zaštitila od izloženosti ovakvim nepoželjnim izazovima.
Jasno je da se ove teme mogu činiti udaljenim od svakodnevnih aktivnosti neprofitnih organizacija, ali razumijevanje njihove važnosti je ključno za osiguranje integriteta i kredibiliteta njihovog rada.
Prioritetno krenimo od razloga zašto su sprečavanje pranja novca i borba protiv finansiranja terorizma važni za organizacije civilnog društva. Propisi o sprečavanju pranja novca imaju za cilj borbu protiv nezakonitog toka sredstava kroz različite kanale, sprečavajući kriminalce da prikriju prihode stečene nezakonitim aktivnostima. Napori, s druge strane, fokusirani su na identifikaciju i ometanje finansijske podrške terorizmu. Usklađivanjem sa mjerama protiv pranja novca i finansiranja terorizma, organizacije civilnog društva pokazuju svoju posvećenost etičkim praksama, čuvajući svoju reputaciju i povjerenje zainteresovanih strana, uključujući donatore i korisnike.
Da bi efikasno sprovele mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, organizacije usvajaju pristup zasnovan na riziku. Ovaj pristup uključuje identifikaciju, procjenu i ublažavanje specifičnih rizika povezanih s pranjem novca i finansiranjem terorizma u okviru poslovanja organizacije. Prilagođavajući svoje napore identifikovanim rizicima, organizacije mogu efikasnije alocirati resurse, fokusirajući se na oblasti koje zahtijevaju veću pažnju. Pristup zasnovan na riziku osigurava proporcionalan odgovor, uz uštedu vremena i resursa, dok se efikasno rješavaju prijetnje koje uočavamo.
Međutim, od suštinskog je značaja priznati druge neželjene posljedice koje mogu proizaći iz napora u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Ponekad strogi propisi mogu postaviti dodatni administrativni teret organizacijama civilnog društva. Zahtjevi usklađenosti mogu dovesti do povećanih troškova, preusmjeravanja resursa iz osnovnih programskih aktivnosti. Za kreatore politika i regulatore istih ključno je da postignu pravi balans, njegujući okruženje u kojem se organizacije mogu pridržavati pravila bez nepotrebnog opterećenja.
Kako bi se efikasno suprotstavili pranju novca i finansiranju terorzima, uspostavljeni su međunarodni standardi i okviri. To uključuje preporuke Radne grupe za finansijsku akciju (FATF), međuvladinog tijela koje postavlja globalne standarde u borbi protiv ovih nezakonitosti. Standardi se ne odnose samo na finansijske institucije već i na neprofitne organizacije zbog potencijalne zloupotrebe sektora za takve rabote. Nevladine organizacije mogu nesvjesno postati pokretači nezakonitih aktivnosti, zbog čega je za njih ključno razumjeti i implementirati neophodne preventivne mjere.
Unutar vlastitih organizacija, bitno je identificirati i procijeniti moguće rizike s kojima se udruženje ili fondacija mogu suočiti. Sprovođenje detaljne procjene rizika omogućava da razumijemo naše ranjivosti i primijenimo odgovarajuće kontrole. Ovaj proces uključuje ispitivanje naših izvora finansiranja, provođenje dubinske analize donatora i praćenje transakcija za sumnjive aktivnosti. Budući da djelujemo samoinicijativno u identifikaciji i rješavanju rizika, možemo zaštititi organizacije od potencijalnog iskorištavanja u nezakonite svrhe.
Nadalje, procjenu rizika treba pratiti pažljivo određivanjem prioriteta resursa. Nemaju svi rizici iste veličine, a efikasnim određivanjem prioriteta možemo dodijeliti resurse tamo gdje su najpotrebniji. Ovo osigurava da fokusiramo napore na područja najveće ranjivosti i utjecaja, povećavajući ukupnu efikasnost strategija upravljanja rizicima.
Dobro upravljanje je ključno za egzistenciju organizacija civilnog društva. To uključuje poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti i finansijskog upravljanja. Implementacijom čvrstih praksi upravljanja uspostavljamo čvrste temelje za naše organizacije, izgrađene na povjerenju, etičkom donošenju odluka i odgovornom korištenju resursa. Dobro upravljanje također uključuje angažovanje sa zainteresovanim stranama, uključujući korisnike, kako bi se osiguralo da se njihov glas čuje i da su njihovi interesi zastupljeni.
Za nas, kao organizacije civilnog društva, od vitalnog značaja je da prepoznamo relevantnost napora u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Prihvaćanjem pristupa zasnovanog na riziku, pridržavanjem međunarodnih standarda i primjenom praksi dobrog upravljanja, štitimo naše organizacije od zloupotrebe i doprinosimo sigurnijem i transparentnijem društvu. Dozvolimo sebi viši nivo posvećenosti ovim pitanjima u održavanju najviših standarda integriteta dok radimo na našim misijama, osiguravajući da uloženi napori ostvare pozitivan i trajan učinak.
