Uvećanje plata izabranim i imenovanim zvaničnicima na državnom nivou za dodatnih 500 KM udarna je vijest u svim bosanskohercegovačkim medijima.
Bosna i Hercegovina je konačno, nakon dvije godine i gotovo potpune blokade rada državnih institucija, dobila budžet. I zaista, usvajanje budžet za institucije na državnom nivou za 2022. godinu s „malim“ zakašnjenjem od pola godine jeste najvažnija i najznačajnija vijest u Bosni i Hercegovini.
U uređenim društvima sa stabilnom ekonomijom, gdje su izabrani zvaničnici glas naroda, a ne glas ličnih interesa, sasvim je normalno da političari za svoj rad budu nagrađeni visokim platama. U društvima gdje stopa siromaštva u statističkim izvještajima ne postoji sasvim je normalno da političari donose zakone kojima će sebi i ostalim budžetskim korisnicima povećati mjesečna primanja. U društvima gdje je politički konsenzus na najvišem nivou i gdje se sve odluke i zakoni u interesu kompletne društvene zajednice donose jednoglasno u rekordnom roku normalno je da političari imaju iznadprosječne plate.
Međutim, u Bosni i Hercegovini potez kojim izabrani i imenovani zvaničnici sebi povećavaju plate nije normalan. Nemoguće je da se za ovakav njihov potez, uz van ljudske napore, pronađe makar i lažno opravdanje.
Bosna i Hercegovina nalazi se u najvećoj političkoj krizi u posljednjih 30-ak godina. Političari iz Republike Srpske u tijelima vlasti Bosne i Hercegovine od sredine 2021. godine blokiraju donošenje odluka u tim tijelima koje su važne za državu. Međutim u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH glasaju imaju zajednički stav samo za akte kojima se dijeli novac između entiteta. Upravo jedan takav svježe usvojeni akt je Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu.
Napredak Bosne i Hercegovine ka EU je misaona imenica. Evropska komisija je još u maju, 2019. godine definisala 14 prioritetnih reformi za BiH. Za njihovu provedbu političari do danas nisu napravili gotovo ništa.
Ovakva politička kriza značajno se odrazila i na sam standard života u BiH. Nažalost, zvaničnih podataka o stopi siromaštva u ovoj državi, pogotovo nakon pandemije uzrokovane koronavirusom, ne postoji. Prema dostupnim podacima iz 2016. godine u BiH oko 900.000 stanovnika ili njih 28% živi ispod apsolutne linije siromaštva. UN-ova istraživanja pokazuju da je 17 % stanovništva u BiH odnosno 700.000 građana i građanki u ekstremnom siromaštvu. BiH je po procjeni EU jedna od pet najsiromašnijih zemalja Evrope.
Osim što zauzima visoko peto mjesto po siromaštvu, BiH je u sferi nezaposlenosti daleko na prvom mjesto u Evropi. Stopa registrovane nezaposlenosti u novembru, 2021. godine iznosila je 31,17 %.
Kada se svi ovi pokazatelji uzmu u obzir, neosporno je da je potez političara da usvajanjem budžeta sebi povećaju plate za 500 KM više nego sraman, pa čak i nemoralan.
Kompletnu situaciju dodatno otežava poražavajuća ekonomska situacija i divljanje cijena roba i usluga na tržištu. Nivo cijena u aprilu, 2022. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 13,2 posto, a 21. juna, 2022. godine cijene na pumpama u Bosni i Hercegovini dostigle su historijski maksimum, sa prosječnom cijenom od 1,79 eura za litar eurodizela i 1,74 eura za litar eurosupera 95.
Ne treba napominjati da su političari nesložni u nastojanjima da olakšaju život svojim građanima. Zašto bi bili složni jer oni ne osjete inflaciju, povećanje cijena, ekonomski krah. Oni i građani koji su ih birali žive u paralelnim svjetovima.
Plate 57 državnih parlamentaraca mjesečno se kreću od 4.200 do 5.000 KM. Na ovu platu, mjesečno dobiju još oko 1.000 KM za paušal, prevoz i topli obrok.
Jednoj četveročlanoj porodici potrebno je najmanje 30 KM dnevno za pripremu ručka. U ovih 30 KM nije uračunata cijena električne energije koja je neophodna za pripremu ručka, niti cijena radne snage koja će pripremiti taj ručak.
Jednom bh. parlamentarcu potrebno je maksimalno 10 KM za restoranski ručak u zgardi Parlamentarne skupštine BiH. Uz glavno jelo za ovih 10 KM dobit će predjelo, salatu i kolač.
Matematika je vrlo jasna. Ukupna mjesečna primanja državnog parlamentarca su oko 6.000 KM mjesečno, za ručak mu je potrebno u prosjeku 10 KM dnevno, a gorivo u automobil sipa na trošak države, pa vjerovatno i ne zna kolike su njegove trenutne cijene. UZ ovu prostu računicu zašto bi se oni trošili na stabilizaciju ekonomske situacije u državi koja je ionako opustošena.
I na kraju kad se sve sabere i oduzme za kompletnu situaciju u bh. državi i društvu nisu krivi političari nego narod koji ih je izabrao ili narod koji ih nije izabrao.
Građani su mirno i dostojanstveno prihvatili političku, ekonomsku, finansijsku, socijalnu i svaku drugu krizu u jedinoj im domovini Bosni i Hercegovini.
Borba za poštenije i bolje društvo one manjine koja je nestala u masi je očigledno uzaludna.
Sporadični su pozivi pojedinaca na okupljanje i masovne proteste putem društvenih mreža. Još je manje onih koji se odazovu ovakvim pozivima. Ali se zato u desetinama hiljada broje građani koji pune stadione, parkove i dvorane kličući ovdašnjim pobjednicima raznoraznih Reality show-a. Na hiljade je onih kojima nije sporno što su jedan dan potrošili da bi slavili pobjedu bika svog komšije na jednoj tradicionalnoj koridi, koja je postala i dio turističke ponude BiH. I ne treba talasati sad, prioritet je u ovakvoj situaciji otići na godišnji odmor. Građani kažu „dobro je, samo nek’ ne puca“.
Vjerovatno ni protesti građana BiH, čiji mentalitet ne prepoznaje mirne prosvjede, nije rješenje za trenutno stanje u Bosni i Hercegovini. Svaki pokušaj organizacije masovnih protesta završio je paljenjem pomoćnih objekata ispred zgrade Vlade FBiH (2010. godine) i paljenjem zgrade Vlade Kantona Sarajevo, Predsjedništva BiH, Arhiva BiH, Vlade Tuzlanskog Kantona, Općine Tuzla, Gradska vijećnica u Mostaru, zgrada Vlade HNK, sjedišta HDZ-a i SDA.
Osvrćući se na protekli period, može se zaključiti da ni izbori nisu rješenje za situaciju u BiH. Na proteklim Općim izborima u BiH glasalo je tek 53,26 % građana u odnosu na ukupan broj onih koji imaju pravo glasa. Što znači da su oni koji nisu glasali definisali sudbinu svih građana i građanki u Bosni i Hercegovini.
U oktobru, 2022. godine bit će održani deveti po redu Opći izbori u BiH. Ovo je prilika za sve koji imaju pravo glasa da konačno uzmu stvar u svoje ruke, odnosno da izađu na izbore i glasaju i tako ponesu odgovornost za svoj i život svoje porodice u naredne četiri godine. Ovo je prilika da Bosna i Hercegovina konačno dobije snagu kojoj će kvalitet i standard življenja njenih građana, kao i nastavak reformi u cilju približavanja EU, biti prioriteti svih prioriteta.
Autorica: Selma Velić
