Nakon dva uspješno realizirana treninga “Borba protiv nezakonitih finansijskih tokova na Zapadnom Balkanu“, iskoristili smo priliku za kratki razgovor sa učesnicom jedne od edukacija. Ona je Sanda Hasagić Terzić iz Fondacije Muharem Berbić (FMB) i s njom smo razgovarali o zaštićenosti nevladinih organizacija od pranja novca i finansiranja terorizma te o trenutnom stanju u NVO sektoru.
Fondacija je nastala u čast i sjećanje na Muharema Berbića, humanitarca, medicinskog tehničara i prijatelja svoje zajednice, a danas djeluje sa četiri programa i ima kancelarije u Sarajevu, Kaknju i Visokom.
Kada je osnovana Fondacija Muharem Berbić, 2015. godine, djelovala je isključivo da bi pružala humanitarnu pomoć sa vizijom „Ko učini koliko trun dobra, vidjet će ga!“. Vremenom, fondacija se orijentirala na pružanje stipendija za izvrsne učenike i studente, finansiranje uspješnih sportista, edukaciju i radno osposoboljavanje kao i pružanje pomoći osobama sa invaliditetom, te kulturno uzdizanje. Nova orijentacija nije značila i novu viziju, nego još veći doprinos istoj.
OBJAVI.BA: Kako bi ste ocijenili i prokomentarisali trenutno stanje u neprofitnom sektoru Bosne i Hercegovine? Postoje li pojedinosti koje doživljavate kao negativne i pozitivne okolnosti u ovom trenutku, a koje se odražavaju na rad vaše fondacije?
SANDA HASAGIĆ TERZIĆ: Trenutno stanje u neprofitnom sektoru Bosne i Hercegovine ima svoje izazove i potencijale. Negativne okolnosti uključuju nedostatak transparentnosti i finansijske održivosti nekih organizacija, dok pozitivne strane obuhvataju predanost mnogih u radu za dobrobit zajednice. Naša fondacija se suočava s izazovima nedostatka resursa i konkurencijom za donacije.
OBJAVI.BA: Iz perspektive zloupotrebe neprofitnih organizacija u političke i druge svrhe poput pranja novca i finansiranja terorizma, mislite li da su organizacije u Bosni i Hercegovini dovoljno zaštićene?
SANDA HASAGIĆ TERZIĆ: Zloupotreba neprofitnih organizacija za političke svrhe i pranje novca je globalni problem. U Bosni i Hercegovini, postoji potreba za jačom regulacijom i nadzorom kako bi se zaštitili integritet organizacija. Više napora za transparentnost i bolji nadzor mogli bi pomoći.
OBJAVI.BA: Trebaju li posjete međudržavnih tijela – poput FATF-a i Moneyval-a – zabrinuti institucije i nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini? Šta ako Bosna i Hercegovina nakon posjete koja je najavljena za oktobar završi na sivoj listi? Hoće li to imati posljedice i po vašu fondaciju?
SANDA HASAGIĆ TERZIĆ: Posjete međunarodnih tijela kao što su FATF i Moneyval bi trebale zabrinuti institucije i organizacije. Ako zemlja završi na sivoj listi, to može imati ozbiljne posljedice po finansijski sektor i neprofitne organizacije, uključujući našu fondaciju.
OBJAVI.BA: Šta vidite kao rješenje nagomilanih problema u neprofitnom sektoru koji otežavaju njihov rad i čine ih do te mjere marginalnim da uopće nemamo zbirni podatak koliko je ovakvih organizacija registrovano u Bosni i Hercegovini?
SANDA HASAGIĆ TERZIĆ: Rješenje za probleme u neprofitnom sektoru zahtijeva bolju regulaciju, veću transparentnost i edukaciju organizacija. Važno je raditi na jačanju kapaciteta i podršci ovim organizacijama kako bi postale održive i korisne za zajednicu.
OBJAVI.BA: Mislite li da je nevladin sektor u Bosni i Hercegovini spreman za ono što tek dolazi, naročito kada su u fokusu buduće integracije sa EU i drugim važnim supranacionalnim tijelima na globalnom nivou?
SANDA HASAGIĆ TERZIĆ: Integracija sa EU zahtijeva veću usklađenost s europskim standardima, što može biti izazov za nevladine organizacije. Priprema i obuka su ključni, kako bi se sektor prilagodio budućim zahtjevima.
OBJAVI.BA: Kakve aktivnosti očekuje FMB do kraja ove kalendarske godine?
SANDA HASAGIĆ TERZIĆ: Aktivnosti naše fondacije (FMB) do kraja godine ovise o našim ciljevima i programima. To uključuje različite projekte podrške marginaliziranim skupinama, s fokusom na osobe s poteškoćama, edukacije ili kampanje za podizanje svijesti i slično.