U mnogim demokratijama svijeta, uključujući i susjednu nam Hrvatsku, političke stranke okupljene s ciljem podizanja svijesti o važnosti okolišnih pitanja i zaštite životne sredine igraju važnu ulogu na političkoj sceni. Uvjerenja koja dijele uključuju borbu protiv klimatskih promjena, podršku održivom razvoju, ali i borbu za društvenu pravdu i prava manjina. Kad govorimo o zemljama Evropske unije, članovi zelenih stranaka čine vlade država poput Njemačke, Austrije, Belgije, Finske, Irske i Luksemburga. Kako to da je zelena boja postala in u politici i gdje su zeleni u Bosni i Hercegovini?
Ab ovo
Zelena stranka ili zeleni pripadaju lijevoj strani političkog spektra i zagovaraju razvijanje ekološki održivog društva. Prve stranke ovog tipa pojavile su se 1970-ih godina kako bi spriječile razvoj nuklearne energije opisujući se u Njemačkoj kao anti-partija, čije djelovanje je kasnije uključilo i borbu protiv klimatskih promjena i zagađenja, unapređenje održivih ekonomija, jačanje okolišnih standarda te stvaranje inkluzivnog društva. Osnovni principi zelenih su ekološka održivost, grassroot demokratija, socijalna pravda i nenasilje, a danas stranke koje dijele ove principe postoje u oko 90 zemalja svijeta. Iako se one razlikuju kad je u pitanju zagovaranje politika jer svaka od stranaka akcenat stavlja na potrebe zemlje u kojoj se nalaze i na potrebe birača, ipak su principiti i sveobuhvatni stavovi isti.
A one globalne potrebe su …
Poplave, požari, oluje, rekordni toplotni talasi – samo su neke od nedaća s kojima se susreću stanovnici ove planete, a koje su uzrokovane sve češćim ekstremnim vremenskim uslovima. To su posljedice fenomena zvanog klimatske promjene kojeg uzrokuje čovjekovo dejstvo, odnosno aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva, krčenja šuma, uzgoja stoke … One doprinose stvaranju stakleničkih plinova u atmosferi čija povećana koncentracija uzrokuje povećanje temperature na zemlji, a samim tm i klimatske promjene.
Kako još uvijek ne postoji druga planeta na koju bismo mogli pobjeći nakon što ovu uništimo, nužno je bilo učiniti ove probleme dijelom političke agende, a zatim aktivno raditi na tome da zaštita životne sredine i borba protiv klimatskih promjena postane postane globalni prioritet – na čemu zelene stranke decenijama insistiraju.
Druge globalne potrebe uključuju, ne samo čist zrak i vodu, već i poštovanje vladavine prava, društvenu jednakost i inkluziju, veću participaciju građana u procesu političkog odlučivanja, kvalitetno obrazovanje za sve, pravednu energetsku tranziciju, održivi transport i nekolicinu drugih koje su sastavni dio platforme zelenih stranaka, čineći ih tako legitimnim političkim akterima čiji je program širi od same zaštite okoliša.
No, iako su klimatske i okolišne politike glavni oslonac zelenih stranaka, važno je napomenuti kako takve stranke ipak ne igraju uvijek ključnu ulogu u ovim poljima, jer se posljednjih godina mainstream stranke – od španskih socijalista do njemačkih demokršaćana – aktivnije bave ovom problematikom, ciljajući tako zelene birače. Bez obzira na to, Klub Zelenih/Evropskog slobodnog saveza četvrta je najveća snaga u trenutnom sastavu Evropskog parlamenta, čiji članovi predstavljaju 16 država članica EU. Uz to, zeleni predvode neke od najvećih evropskih gradova, uključujući Amsterdam, Bordo i Budimpeštu. Oni su u vladinim koalicijama u nekoliko zemalja, poput Njemačke, Belgije, Finske i Austrije, prirotizirajući borbu protiv klimatskih promjena kroz revoluciju zelene energije i osiguranje ljudskih prava i jednakosti. A šta se to prioritizira i zeleni u Bosni i Hercegovini?
Zelena tranzicija i zeleni u BiH
U okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama te usvajanjem okvira klimatske i energetske politike EU za period od 2020. do 2030. godine i postizanjem Zelenog plana (Green Deal), postavljeni su ciljevi na nivou EU u vezi sa ograničavanja klimatskih promjena i unapređenja ekoloških standarda. Imajući na umu da je u Bosni i Hercegovini Pariški sporazum stupio na snagu još 2017. godine i da, kao potencijalni kandidat za članstvo u EU, ova zemlja ima dodatnu motivaciju da dosegne EU 2030 ciljeve, za očekivat je da se ovoj problematici posvećuje velika pažnja. Ili je to ipak previše naivno?
Naime, svjedoci smo nespremnosti vlasti da odgovori izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama još od poplava iz 2014. godine. Zrak koji udišemo je među najzagađenijim u svijetu, dešavanja poput nekontrolisane sječe i krčenja šuma u svrhu izgradnje objekata kao i stvaranje divljih deponija nam nisu strani, a reciklaža i prelazak na kružnu ekonomiju se čine poput nekih misaonih koncepata.
Neke od stranaka za koje bi se, na osnovu imena, dalo naslutiti da će se prioritizirati rješenje prethodno navedenih problema su Ekološki pokret udruženja Zelenih BiH, Zeleni BiH – Zenica, Zelena stranka BiH iz Banja Luke te Ekološka stranka E5-Zeleni. No, ipak im je glavna karakteristika ta što one više ne postoje.
Kako bi se to promijenilo, u godini lokalnih izbora 2020. osnovana je i stranka pod nazivom Ekološki slobodarski pokret (ESPo), koncipirana kao radikalna zelena slobodarska ljevica Bosne i Hercegovine sa tendencijom regionalnog širenja ideja, stila i načina djelovanja. Jedan od prioriteta ove stranke bila je i borba za očuvanje prirode i društva, konkretno: organizovanog društva, civilizovanog društva, demokratskog, slobodnog društva jednakosti, znanja, jednakih šansi. Najveći uspjeh stranke na pomenutim izborima bio je taj što je ESPo počeo okupljati ljude oko jedne prilično artikulisane političke ideje. Dvije godine poslije, komunikacijski kanali ove stranke, poput Twitter-a i Facebook-a su neaktivni, web stranici je nemoguće pristupiti, a sam predsjednik stranke, Damir Nikšić, pridružio se Našoj stranci.
No, kako ne bi bilo sve sivo u ovoj našoj BiH (već malo i zeleno), 2022. godine u Sarajevu je osnovana stranka pod nazivom Zeleni Bosne i Hercegovine kojoj na web stranici stoji da je fokus stranke čista energija, digitalizacija, čista voda, vazduh i zemlja, zeleni transport i zelena ekonomija. Iako program Zelenih Bosne i Hercegovine još uvijek nije javno dostupan, više detalja se može pronaći među ciljevima stranke. Zanimljivo je to da se klimatske promjene i zelena tranzicija ne spominju niti jednom u tekstu; sintagma ekološki standardi je pomenuta samo u rečenici koja glasi (…) ZELENI BiH će se zalagati za: (…) Maksimalan rast privrede koji ne ide na uštrb prava stanovnika uz primjenu svih ekoloških standarda; dok poglavlje VIII pod nazivom Prirodna bogastva i okoliš čine ukupno tri rečenice. Daleko veća pažnja posvećena je drugim stvarima poput borbe protiv korupcije, kriminala i nepotizma (poglavlje II), potrebe za stručnom, depolitizovanom, odgovornom i profesionalnom javnom upravom (poglavlje XII), pa čak i pitanjima koja se tiču boračke populacije (poglavlje XIII) i razvoja i afirmacije sporta i kulturnih vrijednosti (poglavlje XVIII).
Činjenica jeste da zelene stranke svijeta zagovaraju politike na osnovu potreba države u kojoj su i birača koje predstavljaju, no ne bi bilo nimalo loše konačno imati stranku sa ideologijom koja se razlikuje od ostalih i čiji legitimitet nije upitan, jer biti zelen nije i ne smije biti samo trend. Iako platforme zelenih stranaka jesu puno šire od zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promjena, u slučaju ciljeva Zelenih Bosne i Hercegovine neophodno je posvetiti veću pažnju ovim globalnim problemima – kako riječima, tako i djelima.
I za kraj …
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za BiH se navodi kako je ova zemlja postigla određeni ili ograničen napredak u većini područja koja se odnose na Zelenu agendu i održivu povezanost (transevropske mreže, energija, okoliš i klimatske promjene), ali da mora značajno povećati svoje ambicije ka zelenoj tranziciji koja je ključna za ekonomsku integraciju unutar regije i sa EU. Ovo mora postati prioritet političkih stranaka – kako onih na vlasti, tako i opozicije – pogotovo onih sa prefiksom zeleni, ne samo zbog članstva u EU, već zbog svih stanovnika BiH koji to zaslužuju.
