Sastojci: većinom samo brašno i voda. „Tijesto je potrebno potkuhati, a onda ga stavimo u kantu s poklopcem i ostavimo da stoji. Sedam dana, po četiri-pet puta dnevno to se tijesto miješa“, govori nam jedna Krajiškinja.
„Rastiranje trahane iziskuje poseban uvjet: sunce! U tepsiju se stavlja podloga od brašna i tijesto koje je odstojalo na tu podlogu. Mi većinom to pravimo rukama, gotovo je onda kada se prestane lijepiti za ruke… Onda se također rukama provlači kroz rešeto, a ostalo je jednostavno… Samo je ostaviti na suncu i miješati“, zaključuje ona.
Mnogo je načina za pripremu ovog tradicionalnog jela karakterističnog za sjeverozapadnu Bosnu i Hercegovinu. Prije nekog vremena, Udruženje proizvođača „Stari-novi okus“ zajedno sa Obrtničkom komorom Unsko-sanskog kantona pri kojoj djeluje, podnijelo je zahtjev za registraciju dva proizvoda kao zajamčeno tradicionalnih specijaliteta: krajiškog omača i krajiške trahane. To se i dogodilo i ovaj kraj je dobio svoje registrirane tradicionalne specijalitete.
Ovo je vrlo značajno iz mnogih razloga, primarno radi poboljšanja turističke ponude, ali i jedan od značajnih doprinosa ogleda se u mogućnostima koje ovo otvara za lokalne proizvođače i stanovništvo – registracija tradicionalnih specijaliteta doprinijet će povećanju broja zaposlenih ali i broja obrtnika i obrtnica koji će se zasigurno baviti tradicionalnom proizvodnjom trahane i omača.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaključuju sljedeće: “Desetljeća usmenih i pismenih receptura našeg krajiškog naroda napokon su prepoznata i kroz uvrštavanje u Registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta. Na ovaj način u prilici smo dodatno promovirati bogatu krajišku trpezu i turističku ponudu, ali i čuvati našu kulturnu baštinu.”
Jedno je sigurno, potrebno je da radimo na promociji proizvoda koji krase našu državu, a dovoljno o važnosti govori i ova značajna registracija trahane i omača. A, možda će i napokon razriješiti misteriju da li je trahana ili tarhana kako kažu u drugim dijelovima BiH.
