Veliki je broj nadležnosti jedinica lokalne samouprave koje su uzurpirane od viših nivoa vlasti, uključujući i financijske efekte koji ih prate, kao što je i mnoštvo nadležnosti viših nivoa koje su, bez suglasnosti jedinica lokalne samouprave, date u njihovu nadležnost, ali bez financijske podrške.
Duži niz godina Zakon o pripadnosti javnih prihoda FBiH izvor je nepravednosti u načinu raspodjele javnih prihoda: dok određene razine vlasti dobivaju i previše u odnosu na način na koji koriste sredstva, lokalna vlast, koja najodgovornije i najproduktivnije koristi novac građana, uskraćena je za pravedan pripadajući udio.
Prema Zakonu entitetu Federaciji BiH pripada 36,20% prihoda, kantonima 51,48%, Direkciji cesta 3,90% dok na općine otpada samo 8,42%. Postavlja se pitanje, da li je realno očekivati povećanje udjela prihoda od indirektnih poreza općinama i gradovima u FBiH sa 8,42% na 9,81% a što bi u praksi značilo oko 40 miliona KM više za: novu i kvalitetniju javnu rasvjetu, čišće parkove i ulice, digitalizaciju javne uprave, koja će pojeftiniti javne usluge građanima i poduzetnicima i uštediti im vrijeme.
Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj kaže kako su funkcije države dovoljno decentralizirane i kako tu decentralizaciju treba pratiti i decentralizacija javnih prihoda što često nije slučaj. „Događa se da ni onih 8,42% koji bi trebalo dobro rasti da se zadovolje sve potrebe u praksi ne daju dovoljan rast. Recimo za ovu godinu jednostavna analiza pokazuje da je unatoč dobrim vijestima sa jedne strane od Uprave za neizravno oporezivanje BiH da porezi stalno rastu, na teren dolazi gotovo isto ili manje novaca nego prethodnih godina i to se treba izbalansirati,“ kaže Grizelj.
Njegov kolega, načelnik sarajevske općine Centar Srđan Mandić ističe kako bi svako povećanje koeficijenta bilo vrijedno i kako bi i višim nivoima vlasti bilo u interesu da dozvole da općine raspolažu većim budžetima jer ni trideset godina nakon rata općine nemaju riješene neke osnovne infrastrukturne zahtjeve. „Moje iskustvo i kao općinskog načelnika i kao kantonalnog ministra komunalne privrede govori da ne možemo bez lokalnih zajednica. One su te koje najbolje znaju svoje probleme i koje ih bez obzira na komplikovani sistem brže rješavaju,“ objašnjava Mandić.
I u općini Vogošća ističu velike potrebe lokalne zajednice za ulaganjima, posebno kad su u pitanju infrastruktura, ali i ostali sadržaji koji podižu kvalitet života. „Svaka marka koja dođe u naš budžet bude adekvatno iskorištena u korist naših građana,“ ističe načelnih općine Vogošća Migdad Hasanović.
Čelnici lokalnih zajednica potpuno razumljivo dijele mišljenje kako bi i minimalno povećanje koeficijenta raspodjele poreznih prihoda u njihovu korist bilo dragocjeno. To je neophodno kako bi u budžetima općina i gradova bio razvojni segment mogao biti više izražen od socijalnog, naročito u manjim i slabije razvijenim lokalnim zajednicama.
Jedna od takvih općina je i Bosanski Petrovac čiji načelnik Mahmut Jukić naglašava kako nivo vlasti najbliži građanima najbolje zna kojim se projektima treba dati primat, šta treba mladima, šta poslovnoj zajednici, šta osobama starije dobi. On smatra kako općine najbolje znaju prepoznati i poredati prioritete svojih građana: „Važno je da imamo projekte i grantove sa viših nivoa vlasti, ali mislim i da bi smo sa ovim povećanjem koeficijenta doprinijeli da sami organizujemo i unaprijedimo naše lokalne zajednice onako kako to naši građani zaslužuju.“
Od velike je važnosti osigurati srazmjernost sredstava lokalne samouprave nadležnostima koje su joj dodijeljene zakonom te obavezu viših nivoa vlasti da osiguraju da svaki prijenos novih nadležnosti jedinicama lokalne samouprave prati i dodjela sredstava za njhovo efikasno izvršavanje. Nema nijedne nadležnosti koja se barem dijelom ne financira sa lokalnog nivoa, od održavanja lokalne infrastrukture, preko školstva, sportskih klubova, pa do socijalnih davanja, općine i gradovi su poput „država u državi“ koje moraju brinuti o svakom segmentu života u njima.
Takva je situacija i u općini Posušje, čiji načelnik Ante Begić ističe kako je to veliki izazov za sve manje lokalne zajednice. „Naši proračuni općina i gradova, većine njih, jednostavno nisu dovoljni za sve to,“ žali se posuški načelnik.
Dakle, neophodno je zaštititi lokalne zajednice od prijenosa nadležnosti naročito sa kantonalnog nivoa bez osiguranja sredstava za njihovo ostvarivanje. Ovo je, nažalost, u praksi bio jako čest slučaj.
Govoreći o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza, profesor na Fakultetu za upravu u Sarajevu Đevad Šašić potvrđuje kako jedinice lokalne samouprave ima veliki broj nadležnosti prema građanima i kako im je zaista potrebno više sredstava kako bi te nadležnosti morale efikasno realizirati. Šašić iznosi podatak da kad bi se prihodi povećali sa 8,42% za svega jedan ili dva procenta to bi za jedinice lokalne samouprave značilo agregatno povećanje za 40 miliona KM.
„Kada govorimo o decentralizaciji i fiskalnoj autonomiji jedinica lokalne samouprave u Evropi, ona je nešto izraženija u sjevernoj Evropi, odnosno u skandinavskim zemljama, dok je u centralnoj Evropi decentralizacija na nivou od nekih 40-50% u udjelu subnacionalnih prihoda,“ ističe profesor Šašić. On naglašava kako čak 27% svoje javne potrošnje općine i gradovi koriste na kapitalne projekte, a također postoji i razlika u udjelu poreznih i neporeznih prihoda u jedinicama lokalne samouprave. Tako u općinama Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona imamo veći udio poreskih u odnosu na neporeske prihode, dok je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu obratna situacija.
Neophodna su novčana sredstva za dodatne usluge koje jedinice lokalne samouprave pružaju građanima da bi one bile što kvalitetnije i efikasnije. Bez dodatnih sredstava općine i gradovi nisu u mogućnosti da nove usluge građanima pruže efikasno, te da one budu dostatne za građane. Savez općina i građana Federacije BiH kao krovna organizacija lokalne samouprave u FBiH se zalaže za izmjenu Zakona o pripadnosti javnih poreza u FBiH u smjeru jačanja financijske pozicije općina i gradova u raspodjeli prihoda u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.
