POLJSKO IZBORNO RASKRŠĆE: Kretanje kroz ideološke pukotine i geopolitičke realnosti

    Poljska, zemlja na raskršću istočne i zapadne Evrope, bila je na pragu prelomnog trenutka u svojoj političkoj historiji. Protekle godine su obilježene značajnim političkim promjenama koje se odredile nadolazeće izbore ključnim događajem. U samom srcu poljske političke pozornice nalaze se dvije značajne partije: stranka Pravo i pravda (PiS) i Građanska platforma (PO). Ove stranke ne samo da predstavljaju glavne ideološke podjele unutar poljskog društva, već su i temeljno oblikovale politički diskurs zemlje.

    Prema analizama koje su bile dostupne u septembru 2021, poljski politički prostor karakterizira duboka polarizacija. Stranka PiS, pod vođstvom Jarosława Kaczyńskog, zauzima desno konzervativni spektar. Sa snažnom podrškom iz ruralnih područja, PiS se zalagao za očuvanje nacionalnog suvereniteta, programa socijalne pomoći i tradicionalnih vrijednosti.

    Nasuprot tome, Građanska platforma (PO), koju je prvobitno vodio Donald Tusk, a kasnije drugi lideri, istaknula se kao zastupnik centra i liberalnijeg ekonomskog sentimenta. Tradicionalno je privlačila urbano-obrazovane birače.

    Ključni igrači i njihovi programi:

    1. Pravo i pravda (PiS): Pod nepokolebljivim vođstvom Jarosława Kaczyńskog, PiS slijedi konzervativnu agendu koja se bazira na očuvanju nacionalnog suvereniteta, programa socijalne pomoći i tradicionalnih vrijednosti. No, mandat PiS-a obilježavaju sukobi, kako unutar zemlje, tako i u međunarodnim okvirima, posebno s Evropskom unijom. Kontroverzne reforme pravosuđa koje je stranka sprovela ozbiljno su ugrozile tkivo poljske demokratije.
    2. Građanska platforma (PO): Kao glavna opoziciona stranka, PO konstantno zagovara liberalniju i proevropsku viziju za Poljsku. Historijski, privukla je podršku urbanih i obrazovanih segmenata biračkog tijela, pozicionirajući se kao kontrapunkt politikama PiS-a.
    3. Druge stranke: Politički prostor Poljske nije binaran. U njemu djeluje niz drugih važnih političkih aktera, uključujući “Ljevicu”, Lijevi savez, i Poljsku Koaliciju, centrističku grupaciju. Ove stranke imale su potencijal utjecati na ishode izbora i ponovo crtati političku kartu zemlje, naročito u koalicijskim vladama.

    Na nedjeljnim izborim, koji su zabilježili rekordnu izlaznost od 74,4%, PiS se vratio kao najveća stranka, ali bez mogućnosti da formira pobjedničku koaliciju u donjem domu parlamenta od 460 članova.

    U konačnom prebrojavanju bio je PiS sa 35,4%, a slijede ga centristička Građanska platforma sa 30,7%, Treći put desnog centra sa 14,4%, Ljevica sa 8,6% i krajnje desna Konfederacija sa 7,2 %.

    To znači da Pravo i pravda zauzimaju 194 mjesta u parlamentu, Građanska koalicija 157, Treći put 65, Ljevica 26, a Konfederacija 18. Građanska platforma, koju predvodi bivši premijer i predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk, Treći put i Ljevica su se obavezali da će formirati koalicionu vladu kako bi zbacili PiS s vlasti, a zajedno imaju 248 mjesta.

    Poljska se suočava s nizom složenih domaćih i međunarodnih izazova koji su postali očigledni:

    • Vladavina prava: Centralno pitanje političkog razgovora je sporna reforma pravosuđa koju je sprovela PiS. Ona ne samo da je narušila odnos Poljske s Evropskom unijom, već je izazvala zabrinutost oko neovisnosti poljskog pravosuđa, postavljajući fundamentalna pitanja o samoj prirodi demokratije unutar zemlje.
    • Odnosi s Evropskom unijom: Delikatna ravnoteža između očuvanja nacionalnog suvereniteta i usklađivanja s vrijednostima Evropske unije postala je centralna tema. Kako će Poljska upravljati svojom ulogom unutar Evropske unije ima duboke implikacije ne samo za vlastitu budućnost, već i za širi projekt evropske integracije.
    • Ekonomske politike: Ekonomski razvoj, politike oporezivanja i opseg programa socijalne pomoći igrale su ključnu ulogu u izborima. Izbor između politika orijentiranih na tržište i podrške vlade radničkoj klasi predstavlja ključnu pukotinu unutar poljskog elektorata.
    • Društvene vrijednosti: Sudar između konzervativnih, tradicionalnih vrijednosti i liberalnih, progresivnih ideala oblikuje srž političkog razgovora u zemlji.

    Ekonomski narativ fokusira se na posvećenost PiS-a programima socijalne pomoći i potpori radničkoj klasi, u kontrastu prema PO-ovom fokusu na tržišno orijentirane politike i posvećenost fiskalnoj disciplini.

    Borba za postizanje pravilne ravnoteže između očuvanja neovisnosti pravosuđa i potvrđivanja nacionalnog suvereniteta postavlja ključno pitanje, ističući suptilan balans između demokratskih normi i nacionalnog identiteta.

    Pitanja okoliša su dobila značajno mjesto u političkom razgovoru, pri čemu se ističe razlika između onih koji zagovaraju brzu tranziciju prema obnovljivoj energiji i snažnoj zaštiti okoliša i onih koji podržavaju poljsku ugljenarsku industriju, pitanje koje duboko rezonira s određenim demografskim grupama birača.

    Koraci Poljske na političkom nivou nisu izolirani, već se moraju sagledavati u kontekstu šireg geopolitičkog okvira. Strateški položaj zemlje u Istočnoj Evropi postavlja je na raskršće regionalnih napetosti, uključujući odnos s Rusijom, energetsku sigurnost i njezinu ključnu ulogu unutar NATO-a i Evropske unije.

    Ovi izbori nadišli su okvire domaće politike i imali su dalekosežne implikacije za međunarodne odnose, posebno unutar Evropske unije. Odluke koje se donose u ovom presudnom trenutku u političkoj povijesti Poljske odjekuju ne samo unutar granica zemlje, već i preko šire evropske kulise, odražavajući trajni sukob između nacionalističkog entuzijazma i vizije ujedinjene i integrisane Europe.

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...