U današnjem društvu, osnaživanje marginaliziranih grupa važan je korak u izgradnji inkluzivnog i pravednog društva. Marginalizovane grupe često se suočavaju sa nepravdom, diskriminacijom i nedostatkom pristupa osnovnim resursima. Posebna pažnja se mora posvetiti osnaživanju ovih grupa ako želimo postići pravedna i inkluzivna društva. Predrasude i stereotipi su duboko ukorijenjeni u društvu i predstavljaju značajne prepreke napretku marginaliziranih grupa. Predrasude se temelje na nedostatku informacija, strahu i neznanju, a stereotipi generaliziraju i dehumaniziraju marginalizirane članove grupe. Ovo otežava pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i drugim osnovnim potrebama. Za prevazilaženje ovih prepreka, razbijanje predrasuda i stereotipa kroz obrazovanje, svijest i promjenu u percepciji je ključno. Ovi negativni stavovi i uvjerenja mogu imati ozbiljne i štetne posljedice na marginalizirane grupe. Oni se suočavaju sa diskriminacijom i ograničenim pristupom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju i drugim osnovnim resursima. Predrasude i stereotipi stvaraju atmosferu predrasuda, izolacije i neprihvatanja, što često dovodi do niskog samopouzdanja, lošeg kvaliteta života i ograničenih mogućnosti napredovanja.
O nevladinim organizacijama, kao ključnim protagonistima u borbi za prava marginaliziranih grupa i izgradnji inkluzivnog društva, govori nam Kenan Junuzović, mladi aktivista i volonter.
„Nevladine organizacije (NVO) imaju ključnu ulogu u borbi za prava i osnaživanje marginalizovanih grupa. Zajedno kroz rad i učešće u nevladinom sektoru posvećen sam rješavanju problema ovih grupa, kao što su diskriminacija, siromaštvo, nedostatak pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti i nedovoljna politička participacija. Nevladine organizacije djeluju kao mostovi između marginaliziranih grupa i donosilaca odluka, radeći na izgradnji inkluzivnih društava u kojima se svi ljudi osjećaju uključeni i jednaki. Bavimo se podrškom, zaštitom prava i promovisanjem interesa marginalizovanih grupa. Kao član brojnih nevladinih organizacija, konstantno nastojim da istaknem njihov značaj i uključenost mladih u rad sa marginalizovanim grupama. NVO su obično fleksibilne i imaju sposobnost da se prilagode specifičnim potrebama zajednica koje predstavljaju. Kroz različite programe, treninge, kampanje i zagovaranje. Međutim, kako bi nevladine organizacije maksimalno iskoristile svoju ulogu, neophodno je podržati aktivnosti NVO i obezbijediti odgovarajuće resurse. Država, privatni sektor i javnost treba da prepoznaju značaj nevladinog sektora i pruže podršku za osnaživanje marginalizovanih grupa i njihovu integraciju u društvo.“
„Vrijeme je da preduzmemo korake ka inkluzivnom društvu – Bosna i Hercegovina je multietnička i multikulturalna zemlja s bogatim kulturnim naslijeđem“, ističe Kenan, pa nastavlja: „Kao i mnoge druge države, Bosna i Hecegovina suočava se s izazovima marginalizacije određenih grupa unutar društva. Međutim, svaka marginalizirana grupa se susreće sa specifičnim setom prepreka na koje osobe nailaze. Neke od najzastupljenijih marginaliziranih grupa u Bosni i Hercegovini su uključuju, između ostalih, nacionalne manjine, kao što su Romi i Jevreji, osobe s invaliditetom, koje se suočavaju s brojnim preprekama u društvu, uključujući fizičke i socijalne. Nedostatak pristupačnosti, diskriminacija na radnom mjestu i nedovoljna podrška za samostalno življenje predstavljaju velike izazove. Potrebno je osigurati pristupačnost javnim prostorima, promovirati svijest o inkluziji i pružiti podršku osobama s invaliditetom kako bi se osnažile i uključile u sve aspekte društvenog života. Dalje, tu su dakako i LGBT+ zajednica, koja se suočava s nasiljem, stigmatizacijom, diskriminacijom, a tome doprinosi i nedostatak pravne zaštite, neprihvaćenost i predrasude, žene koje se suočavaju s posljedicama duboko ukorijenjene rodne neravnopravnosti, kao i mladi.“
Na pitanje kako se boriti s ovim problemima i koje to inicijative postoje, Kenan odgovara:
„Postoje brojne inicijative i projekti koji se bave razbijanjem predrasuda i stereotipa. Organizacije civilnog društva, nevladine organizacije i akademski instituti provode kampanje, obuke i javne događaje koji promiču inkluziju i razumijevanje. Kao primjer, postoje projekti koji se fokusiraju na podizanje svijesti o različitim kulturama i identitetima, organiziraju radionice i panele o inkluzivnosti i podržavaju stvaranje sigurnih prostora za marginalizirane grupe. Također, društveni mediji imaju značajnu ulogu u promicanju pozitivnih prikaza i razbijanju predrasuda. Kampanje poput hashtagova, digitalnih izazova i online platformi pružaju prostor za dijalog, informisanje i solidarnost. Na primjer, neke organizacije su uspješno radile na integraciji izbjeglica i migranata kroz pružanje obrazovanja, stambenih rješenja i podrške pri zapošljavanju. Drugi projekti su se fokusirali na poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi za osobe s invaliditetom, osnaživanje žena kroz ekonomski razvoj i podršku poduzetništvu, te promicanje kulturne raznolikosti i međuetničkog dijaloga.“
No, znatiželjni smo o tome da li je dovoljno da se ovakve akcije provode u okviru nevladinog sektora i institucija ili i kao pojedinci i pojedinke možemo doprinijeti inkluziji?
Kenan zaključuje: „Borba protiv predrasuda i diskriminacije zahtijeva angažman svih članova društva. Dok se često fokusiramo na ulogu institucija i organizacija, ne smijemo zanemariti važnost individualne odgovornosti u stvaranju inkluzivnog društva. Svaki pojedinac ima moć da utječe na društvene promjene i stvori inkluzivno okruženje. Prepoznavanje vlastitih predrasuda i nepoštenih stavova je prvi korak ka promjeni. Svijest o vlastitim predrasudama omogućava nam da ih izazovemo i mijenjamo. Kroz promjenu vlastitih stavova, možemo postati bolji saveznici i podrška marginaliziranim grupama.“
Rado je s nama podijelio i neke savjete za pojedince o tome kako da doprinesu inkluziji:
- Edukovanje: Informisanje o različitim kulturama, identitetima i iskustvima je ključno za razumijevanje i poštovanje različitosti. Aktivno tražite prilike za učenje, čitanje knjiga, gledanje filmova i sudjelovanje u radionicama koje promiču interkulturalno razumijevanje.
- Osvještavanje vlastitih predrasuda: Samorefleksija je važna u razbijanju predrasuda. Promišljajte o svojim uvjerenjima, stavovima i postupcima prema drugima. Budite otvoreni za suočavanje s vlastitim predrasudama i spremni na njihovo mijenjanje.
- Aktivno slušanje: Kada komunicirate s ljudima iz različitih grupa, praktikujte aktivno slušanje. Pokušajte razumjeti njihove perspektive, iskustva i potrebe. Postavljajte pitanja, budite empatični i priznajte njihova iskustva.
- Podrška lokalnim inicijativama: Aktivno podržavajte lokalne inicijative koje se bave borbom protiv predrasuda i diskriminacije. Uključite se u volonterske aktivnosti, podržavajte organizacije koje se bave pravima marginaliziranih grupa i sudjelujte u javnim raspravama o inkluzivnosti i jednakosti.
- Spremnost na promjene: Budite otvoreni za promjene i spremni prilagoditi svoje stavove i postupke kako biste podržali inkluzivno društvo. Prihvatanje novih ideja i praksi ključno je za rast i napredak.
Borba za prava i jednakost marginaliziranih grupa zahtijeva neprekidno zalaganje, suočavanje s izazovima i promjenu sistema i politika. U ovom članku nastojim istaknuti važnost identifikacije izazova i prepreka u radu s marginaliziranim grupama, istaknuti potrebu za kontinuiranim zalaganjem za promjenu sistema i politika, te pozvati na podršku i aktivno uključivanje u rad nevladinih organizacija i inicijativa.
