Organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine i mjesne zajednice u slivu rijeke Krivaje upućuju javan i odlučan zahtjev Premijeru i Vladi Zeničko-dobojskog kantona da, temeljem Ustava, obaveza prema javnom interesu te člana 22 Zakona o koncesijama („Službene novine ZDK“, broj 5/03), odmah raskinu ugovor o dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju rude hroma na području Duboštica-Tribija, Općina Vareš, potpisan s kompanijom „Seven Plus“ d.o.o. Sarajevo, koja je nedavno promijenila naziv u „Vareški minerali“ d.o.o. Vareš.
Među brojnim dokumentovanim i izuzetno ozbiljnim razlozima izdvajaju:
- Grubo kršenje ugovornih obaveza – Koncesionar nije ispoštovao prvobitni rok od 12 mjeseci, kao ni dodatni rok od 8 mjeseci za početak istražnih radova, koji je u potpunosti istekao krajem 2022. godine.
Radovi su, uprkos tome, započeti tek tokom ljeta 2025., čime je prekršen osnovni element Ugovora o koncesiji br. 04-14-16626-04/20 od 22.04.2021. godine, kao i Aneks I o izmjeni Ugovora o koncesiji br. 04-14-16626-5/22 od 23.09.2022. Nepoštivanje ugovornih rokova jasno je vidljivo iz Odluke Vlade ZDK o dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju rude hroma na području Duboštica–Tribija, Općina Vareš, broj: 02-14-16626/20 od 12.10.2020. godine, kao i iz službene Informacije o koncesijama na području ZDK za 2022. godinu.
- Grubo kršenje odluke Ustavnog suda BiH – Koncesionar je započeo aktivnosti uprkos odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, te je postupao suprotno Odluci Ustavnog suda BiH.
Nijedna od izdatih dozvola za radove na državnom zemljištu ne sadrži mišljenje Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, što je direktno u suprotnosti s odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 18/2005, 29/2006, 85/2006, 41/2007, 74/2007, 99/2007, 58/2008 i 22/2022) te Odlukom Ustavnog suda BiH br. U-3/24. Takvim postupanjem nadležni organi su proizveli osnov sumnje o odgovornosti za nezakonito raspolaganje državnom imovinom.
- Netransparentnost cijelog projekta – Unatoč velikom interesu javnosti i podnesenim zahtjevima za pristup informacijama, Vlada Zeničko-dobojskog kantona odbija dati na uvid Ugovor o koncesiji i njegov Aneks, potpisan s privrednim društvom „Seven Plus“ d.o.o. Sarajevo, odnosno „Vareški minerali“ d.o.o. Vareš.
Općenito, komunikacija između kompanije i nadležnih institucija odvija se netransparentno, bez adekvatnog uključivanja javnosti, lokalne zajednice i stručne javnosti, što otvara pitanje štiti li Vlada Zeničko-dobojskog kantona javni interes ili interese investitora. Sama promjena imena koncesionara dodatno produbljuje sumnje u zakonitost i legitimnost čitavog projekta.
- Gubitak istražnih prava u Republici Srpskoj i prijavljeni slučajevi zastrašivanja aktivista – Zbog utvrđenih zakonskih neregularnosti, Miloš Bošnjaković, vlasnik kompanije „Seven Plus“ d.o.o. Sarajevo, odnosno „Vareški minerali“ d.o.o. Vareš, već je izgubio istražna prava na području opštine Petrovo u Republici Srpskoj.
Ova činjenica jasno ukazuje na neozbiljnost, nesposobnost ili nespremnost pomenutog koncesionara da ispunjava svoje zakonske i ugovorne obaveze, te predstavljaju jasan signal institucijama Zeničko-dobojskog kantona da se radi o nesigurnom i nepouzdanom partneru. Navedeni koncesionar je u više navrata povezan s protupravnim pritiscima na lokalno stanovništvo i ekološke aktiviste. Prijavljeni slučajevi uključuju nezakonita geološka istraživanja iz zraka, prijetnje, ucjene, zastrašivanje, kao i širenje međunacionalne netrpeljivosti. Ovi incidenti se dovode u vezu s projektima iste osobe i na teritoriji Republike Srpske, ali i u samom Varešu.
Reklama – nastavite čitati ispod oglasa
- Opasnost od visoko rizične eksploatacije hroma i potencijalnog zagađenja rijeke Krivaje – Eksploatacija nosi ekstreman rizik kontaminacije šestovalentnim kromom, izrazito toksičnim i kancerogenim oblikom hroma, čime se direktno ugrožava sliv rijeke Krivaje, koji je prema važećem prostornom planu predviđen kao zaštićeno područje prirode.
Potencijalna eksploatacija predstavlja dugoročan rizik za ekosistem, floru i faunu, ali prije svega za zdravlje i živote hiljada ljudi koji žive uz rijeku Krivaju. Ekološka i društvena vrijednost ove rijeke višestruko nadmašuje ekonomski dobitak planiranog rudarskog projekta. Za stanovnike njenog sliva, Krivaja nije samo prirodni resurs, već neraskidiv dio identiteta, ponosa i kulturno-historijskog nasljeđa, duboko ukorijenjena u svakodnevni život lokalne zajednice. Uništavanje njenog sliva nije samo nepovratna ekološka šteta, nego i ozbiljan udar na sigurnost i opstanak zajednica, kao i dostojanstvo ljudi koji generacijama žive u njenoj blizini.
- Namjena hroma za vojnu industriju – Dostupne informacije ukazuju da se eksploatisani hrom planira koristiti u vojnim industrijama koje doprinose globalnim sukobima i masovnim stradanjima, što danas vidimo u Palestini, Ukrajini i drugim ratnim zonama.
Organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine i mjesne zajednice u slivu rijeke Krivaje smatraju da prirodni resursi naše zemlje, koja je i sama nedavno bila poprište teških ratnih zločina, razaranja i dubokih trauma, ne smiju služiti proizvodnji oružja. Moralno je neprihvatljivo da se prirodna bogatstva koja pripadaju građanima Bosne i Hercegovine pretvaraju u sredstva koja mogu doprinositi nasilju, produbljivanju patnji i gubitku ljudskih života. Upravo zbog vlastitog iskustva rata, Bosna i Hercegovina ima posebnu odgovornost da svoje resurse usmjerava u mir, razvoj i dobrobit ljudi, a ne u industrije koje pogoršavaju globalne tragedije.
Upozoravaju da sve navedeno nedvosmisleno ukazuje da ovaj koncesioni ugovor predstavlja ozbiljan rizik za ljude, okoliš i pravni poredak Bosne i Hercegovine, te pozivaju Premijera i Vladu Zeničko-dobojskog kantona da bez odgađanja:
- Stave interese građana, okoliša i države iznad privatnih interesa,
- Postupe u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH,
- Zaustave sve aktivnosti firme „Vareški minerali“ d.o.o. Vareš,
- Započnu postupak raskida koncesije,
- I transparentno informišu javnost o poduzetim koracima.
Vrijeme je da institucije Zeničko-dobojskog kantona jasno pokažu da štite imovinu i interese države Bosne i Hercegovine i njenih građana, te da nijedan privatni interes ne može biti važniji od toga, poručili su.
Detaljno obrazložen zahtjev Premijeru i Vladi ZDK, kao i listu potpisnica zahtjeva, možete pronaći na sljedećem linku:
https://docs.google.com/document/d/11c4M1_j8SOYG-98CZPkNn_sBgA43R8Ys883epdTdolk/edit?usp=sharing
/Preneseno sa START BiH/
