Zaštićena područja predstavljaju jedan od temelja održivog razvoja u Europi i svijetu. U današnje vrijeme, dok se suočavamo sa sve izraženijim izazovima u očuvanju prirode i održivom razvoju, kao što su klimatske promjene, urbanizacija, uništavanje staništa, invazivne vrste i nedostatak svijesti; uspostavljanje novih zaštićenih područja postaje esencijalna strategija za očuvanje prirodne i kulturne riznice našeg planeta. Ova praksa ima poseban značaj u zemljama kao što je Bosna i Hercegovina, gdje bogatstvo prirodnih, ekoloških, bioloških, kulturno-historijskih i pejzažnih vrijednosti predstavlja osnovu za budući prosperitet i razvoj našeg društva. Jedna od ključnih funkcija zaštićenih područja jeste očuvanje prirodnih vrijednosti, biološke raznolikosti, zaštita ugroženih staništa/vrsta i održivo korištenje prirodnih resursa u skladu s ciljevima održivog razvoja.
Širom Bosne i Hercegovine, ova područja služe kao posljednja utočišta (refugije) mnogim biljnim i životinjskim vrstama, od kojih su mnoge bosanskohercegovački endemi i relikti, čije je usko rasprostranjenje ograničeno samo na BiH. Očuvanjem ovih staništa i vrsta, mi također njegujemo raznolikost života na Zemlji i osiguravamo da budućim naraštajima ostavimo ove vrijedne ekosisteme netaknute i nepromijenjene. Vodeći računa o našem moru, rijekama, jezerima, potocima i podzemnim vodama, šumama i livadama/pašnjacima, osiguravamo dugoročnu održivost ovih resursa, čime osiguravamo prirodnu ravnotežu i bogatstvo bioraznolikosti za sigurniju i održivu budućnost svih nas.
Investicija u održivu budućnost i identitet
U zemljama kao što je Bosna i Hercegovina, gdje prirodni resursi često čine vitalnu ekonomsku osnovu, njihova konzervacija od presudnog je značaja. Kulturna i ekonomska vrijednost zaštićenih područja također ne smije biti zanemarena. Ova područja često čuvaju arheološka nalazišta, tradicionalne načine života i kulturno-historijske spomenike. Posjetioci su fascinirani ovim bogatstvima, što doprinosi pozitivnom uticaju na lokalnu ekonomiju i turizam. Mnogi dolaze da uživaju u prirodnom okruženju, planinarenju, biciklizmu, promatranju ptica, fotolovu i drugim prirodnim aktivnostima. Uspostavljanje novih zaštićenih područja i očuvanje postojećih predstavlja dugoročnu investiciju u održivu budućnost i identitet.
Foto: Jovica Sjeničić
U Bosni i Hercegovini trenutno je zaštićeno 46 područja (po svemu viđenom samo na papiru, u praksi baš i ne) na ukupnoj površini od 178.148,95 hektara što predstavlja oko 3,5% teritorije BiH. Trenutni broj područja pod zaštitom u FBiH iznosi 12, na površini od 105110.52 hektara, što procentualno iznosi oko 4.03% od ukupne površine Federacije Bosne i Hercegovine, dok trenutni broj područja pod zaštitom u RS iznosi 34, na površini od 73038.43 hektara, što procentualno iznosi oko 2.96% od ukupne površine Republike Srpske. U Brčko distriktu dosad nijedno područje nije proglašeno zaštićenim, a Livanjsko polje i močvara Bardača su međunarodno priznata područja zaštite prema Ramsarskoj konvenciji o vlažnim staništima, no na domaćem nivou nemaju adekvatnu zaštitu. Važno je spomenuti da je BiH 4. oktobra 2002. godine ratificirala Konvenciju Ujedinjenih Nacija o biološkoj raznolikosti (UNCBD), koja predstavlja prvi međunarodni sporazum koji na integralan način pokušava riješiti probleme u vezi sa zaštitom i održivim korištenjem biološke raznolikosti od globalnog, preko regionalnog, do nacionalnog i lokalnog nivoa. U okviru ove iste konvencije u decembru 2022. godine na 15. konferenciji članica Konvencije o biološkoj raznolikosti kojom predsjedava Kina, a domaćin je Kanada, usvojen je Kunming-Montreal globalni okvir za biodiverzitet koji obuhvata 4 dugoročna cilja do 2050. i 23 globalna cilja za period do 2030., od kojih se ističe cilj koji naglašava da do 2030. godine treba obnoviti minimalno 30% degradiranih ekosistema globalno (na kopnu i moru). Trenutno je zaštićeno oko 17% kopnenih i 10 % svjestkih morskih područja. U skladu sa svim dosadašnjim naporima u očuvanju prirodnih područja, Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), kao i Europska unija zagovara da svaka zemlja treba da zaštiti minimalno 10% svoje teritorije kroz različite kategorije zaštite. Ovaj cilj promoviše održivo upravljanje resursima i osigurava da prirodna i kulturno-historijska bogatstva budu sačuvana za naraštaje koji dolaze.
Bosna i Hercegovina, iako teritorijalno skromnih razmjera, posjeduje izvanredna biološka bogatstva, sa visokim stepenom endemičnosti i reliktnosti, kao i raznolike očuvane ekosisteme smještene u tri klimatske regije (kontinentalna, alpska i mediteranska); no često zaboravljamo tu privilegiju i nepravilno postupamo prema prirodi. Kao građani ove prekrasne zemlje snosimo zajedničku obavezu i moralnu dužnost da čuvamo ove prirodne resurse, jer tako ne samo što brinemo o sebi i svojoj dobrobiti, već i o budućim naraštajima koji će naslijediti ovo neprocjenjivo nasljeđe. Naša odgovornost prema prirodi ne ograničava se samo na divlje životinje, biljke i prekrasne pejzaže; ona uključuje i očuvanje čistog zraka, pitke vode i plodnog tla. Kroz odgovorno ponašanje prema prirodi, mi osiguravamo održivu budućnost za sebe i naše potomke, čuvajući pri tom ekološku ravnotežu i biološku raznolikost koja čini našu zemlju tako posebnom.
Otkrivanje potencijala lokaliteta ‘Duga Njiva’ i ‘Stari Jasen’: Put ka zaštiti i unaprijeđenju
Lokalitet Duga Njiva, smješten između Modriče, Doboja, Gračanice i Gradačca, bogat je brojnim biološkim, ekološkim, kulturno-historijskim i pejzažnim dragocjenostima. Ova izvanredna oblast je prepoznata kao potencijalno zaštićeno prirodno područje, evidentirana u registru Zemaljskog Zavoda SRBiH, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa RS, te unutar Prostornog plana RS do 2015. i Prostornog plana RS do 2025. Osim toga, u okviru projekta “Mreža zaštićenih područja RS,” Duga Njiva je uvrštena kao ključni element, čiji je rezultat bio izrada konceptualnog plana pod nazivom “Park prirode Duga Njiva.” Unatoč ovim priznanjima i planovima, dosad nije poduzeta konkretna inicijativa da se ovo područje temeljito istraži, valorizira, te stavi pod pravnu i administrativnu zaštitu. Ovo bi bila osnova za implementaciju konkretne serije mjera koje bi omogućile praktičnu zaštitu, razvoj i unaprjeđenje Duge Njive.
U maju 2021. godine, Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, koje se posvećuje proučavanju i očuvanju biološke raznolikosti u Republici Srpskoj, podnijelo je inicijativu i obavijestilo relevantne institucije: Skupštinu općine Modriča, Republički Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, te Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, s ciljem pokretanja postupka zaštite dvaju prirodnih područja na teritoriju općine Modriča – Parka prirode “Duga Njiva” i Spomenika prirode “Stari jasen” u selu Koprivna Gornja.
Prema Zakonu o zaštiti prirode RS, stručna osnova za donošenje odluke o zaštiti područja uključuje izradu Studije zaštite. Za njezinu pripremu angažirani su stručnjaci različitih profila, koji provode literaturna i terenska istraživanja u 2022./2023. godini, uz podršku Općine Modriča.
U zelenom srcu planine Trebave
Središnji dio niske pripanonske planine Trebava, smješten u sjevernom dijelu Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini, krije dragocjeni biser prirode – predloženo zaštićeno područje “Duga Njiva”. Ovo očuvano prirodno stanište prostire se na teritoriju općine Modriča, obuhvaćajući oko 3000 hektara oko same Duge Njive, jednog od tri najviša vrha planine Trebave, koja očarava svojim listopadnim i djelomično četinarskim šumama, te brdskim livadama. Područje obiluje izvorima pitke vode i planinskim potocima, koji većinom pripadaju slivu rijeke Bosne. Nadmorske visine variraju između 190 i 622 metara na samom vrhu Duge Njive. U samom obuhvatu područja nalazi se i izvor rijeke Tolise, koja je pritoka Save. U vegetacijskom aspektu, ovo područje obiluje gustim brdskim šumama hrastova i bukve. Na nekoliko lokaliteta, nalazimo i manje površine prekrivene bukovo-jelovom šumom.
Životinjski svijet ovog područja obogaćuje tipična kontinentalna europska fauna, no ističe se svojom raznolikošću ptica, sisara, insekata i vodenih beskičmenjaka. Trebava pruža obilje ekosistemskih usluga koje doprinose kvaliteti života. Posebno se ističu prirodna filtracija zraka i filtriranje pitke vode zahvaljujući gustoći i očuvanosti pojedinih tipova šuma u ovom kraju. Osim toga, lokalno stanovništvo ima pristup visokokvalitetnom drvetu, građevinskom kamenu iz obližnjih potoka, obilju jestivih gljiva, raznovrsnoj lovnoj divljači, te ljekovitim biljkama. U ekonomskom smislu, ovo područje ima značajnu ulogu u šumarstvu, stočarstvu, voćarstvu i poljoprivredi.
Povećanje površine pod zaštićenim područjima u BiH kao neophodan potez ka održivosti
Povećanje površine pod zaštićenim područjima u Bosni i Hercegovini predstavlja ključni korak ka održivom razvoju našeg društva. Ova inicijativa ne samo da omogućava očuvanje bogatstva prirode, bioraznolikosti i kulturno-historijske baštine naše zemlje, već će također imati značajan ekonomski utjecaj putem stvaranja novih radnih mjesta u sektorima ekoturizma, očuvanja prirode i upravljanja zaštićenim područjima.
Uspostavljanje zaštićenih područja zahtijeva stručnjake za upravljanje prirodom: biologe, mikrobiologe, šumare, ekologe, park rendžere i druge. Ovo će direktno koristiti lokalnom stanovništvu i našim studentima, pružajući im priliku za zaposlenje i unapređenje životnog standarda. Čist zrak, čista voda i zdrave šume doprinose boljem zdravlju i životu lokalnih zajednica, kroz brojne općekorisne funkcije šuma. Osim toga, očuvanje ekosistema u zaštićenim područjima može imati pozitivan uticaj na poljoprivredu i snabdijevanje vodom, čime se osigurava dugoročna održivost resursa i pomaže u borbi protiv klimatskih promjena i prirodnih katastrofa kao što su zemljotresi, erozije, požari, oluje, poplave i suše, koje često nose sa sobom opasnosti za ljudske živote i imovinu.
Uspostavljanjem novih zaštićenih područja Park Prirode ‘Duga Njiva’ i Spomenik Prirode ‘Stari Jasen’, ne samo da čuvamo prirodne resurse i fascinantnu bioraznolikost Bosne i Hercegovine, već i aktivno doprinosimo globalnom naporu zaštite životne sredine, prilagodbe i ublažavanju klimatskih promjena. Ove inicijative pružaju širok spektar koristi koje će obogatiti život sadašnjih i budućih naraštaja, čineći ih ključnim za održiv razvoj bosanskohercegovačkog društva.
