Premijer Nepala Sharma Oli dao je ostavku nakon što je u sukobima i demonstranata protiv njegove vlade živote izgubilo 22 ljudi. Iz njegovog kabineta je saopšteno kako je ostavku dao u želji da dođe do ustavnog rješenja krize.
Olijeva ostavka dolazi nakon burnih protesta mladih ljudi koji pripadaju „Generaciji Z“, a kap koja je prelila čašu njihovog strpljenja bila je zabrana društvenih medija koja je u međuvremenu i povučena. Protesti koji u nepalskoj prijestolnici Kathmanduu traju od ponedjeljka su se pretvorili u pravo ratište, a osim 22 ubijenih još je više od 200 građana ranjeno u naporima policije da proteste ugasi suzavcem, vodenim topovima, te mecima.
U utorak su zapaljene zgrada parlamenta, zgrada u kojoj se nalazilo sjedište vladajuće stranke, te kuća bivšeg premijera, a demolirani su i domovi još nekoliko političara.
Ovo je u najkraćem ono što treba znati o protestima u Nepalu:
Zašto su zabranjeni društveni mediji?
Nepal je država u kojoj je postotak korisnika društvenih medija među najvišim u južnoj Aziji. U želji da ograniči njihovo korištenje i tako suzi javni prostor i mogućnosti za kritiku, vlada je prošle sedmice zabranila 26 internetskih platformi. Povod za zabranu je bilo to što ove platforme nisu u datom roku izvršile registraciju kod nepalskog ministarstva komunikacija i informacionih tehnologija.
Kritičari ovo vide kao potez kojim je vlada željela suzbiti rastuće nezadovoljstvo građana zbog korupcije i lošeg životnog standarda, ali je zabrana ukinuta nakon nemira koji su izbili u ponedjeljak. Međutim, iako je ova mjera bila povod za nemire, njihov korijen je mnogo dublji.
Šta se ustvari dešava u Nepalu?
Iako mnogi mediji protestima u Nepalu pristupaju površno i zadržavaju se na zabrani društvenih medija kao njihovom povodu, pravi problem su dugogodišnja korupcija autoritarnog režima, praćena opresijom prema građanima i velikim privilegijama koje su uživali službenici režima.
Osim toga, u ovoj azijskoj zemlji je dugi niz godina bila prisutna cenzura i netolerancija prema kritikama na rad vlasti, a uvođenje mjera kojima bi se zabranili društveni mediji su samo kruna ovog problema. Faktički, vlada je građanima pokušala oduzeti jedine platforme na kojima su mogli ispoljiti svoje nezadovoljstvo.
Ko je na potezu?
U utorak je zapovjednik vojske general Ashok Raj Sigdel optužio demonstrante kako zloupotrebljavaju nemire kao izgovor za pljačku i paljevinu. Upozorio je kako će, ukoliko se neredi nastave, sve sigurnosne službe, uključujući i armiju dati sve od sebe da situaciju stave pod kontrolu. On je pozvao demonstrante na dijalog, ali nije jasno ko trenutno upravlja državom.
Iz upozorenja vrhovnog vojnog vođe nije jasno na šta je spremna armija, a nije jasno ni ko bi to trebao predstavljati demonstrante u nekim razgovorima sa njom. Nema nikakvog pojedinca ili organizacije koji bi stajali iza protesta koji su, ustvari, krenuli sa društvenih mreža. Jedini političar koji je otvoreno podržao proteste jeste gradonačelnik Kathmandua Balen Shah, koji putem svojih društvenih mreža poziva na deeskalaciju.
Ko su demonstranti?
Protesti nisu nepoznanica u Nepalu, ali ovi su drugačiji od svih prethodnih. Demonstranti ističu kako su oni pripadnici „Generacije Z“, i kako se okupljaju oko vrijednosti koje ovaj naraštaj očekuje od društva.
Iako ne postoje jasni pokretači i lideri, kao pokretačka snaga se izdvajaju nekoliko grupa studenata i mladih preko kojih se šire informacije i koordinišu akcije. To su prije svega studenti koledža i univerziteta iz tri nepalska najveća grada – Kathmandu, Pokhara i Itahari – koji su pozvani da se pridruže protestima u uniformama i sa knjigama u rukama.
Koji su zahtjevi demonstranata?
Glavna dva zahtjeva su jasna: ukidanje zabrane društvenih medija (što je u međuvremenu i urađeno), te prestanak koruptivnih praksi.
Studenti su u izjavama stranim medijima govorili kako zabranu društvenih medija vide kao ukidanje slobode govora, a neki su istaknuli i kako im ova zabrana otežava školovanje jer im uskraćuje pristup platformama putem kojih komuniciraju sa profesorima i kolegama.
„Gen Z sada neće stati. U igri je puno više od društvenih medija – u pitanju je ušutkivanje naših glasova i nećemo to dozvoliti“, kaže jedna od studentica u izjavi za BBC.
Šta su „NepoKids“ i kakve veze protesti imaju s njima?
Među najspominjanijim pojmovima na protestima bili su „NepoKids“ i „NepoBabies“, što su kovanice čiji prvi dio označava nepotizam a drugi djecu. Riječ je, dakle, o privilegiranim potomcima vladajuće elite čije ponašanje izaziva frustracije običnih ljudi.
Ovi izrazi su naročito popularizirani u posljednjih nekoliko sedmica, kada su internetom počeli kružiti snimci raskošnog životnog stila nepalskih političara i njihovih porodica. Na Instagramu i TikToku su se pojavili brojni postovi u kojima se pokazuje kontrast između načina na koji žive porodice političara i života drugih građana Nepala – s jedne strane su skupa odjeća, luksuzni automobili i putovanja u inostranstvo, a sa druge siromaštvo, nezaposlenost i napuštanja domovine.
NepoKids i NepoBabies su tako postali paradigma društvene nejednakosti kao izvora frustracije Nepalaca.
Šta bi se moglo dalje dešavati?
Otkako je premijer podnio ostavku nije jasno ko ga treba zamijeniti, a od toga zavisi puno toga kada je nastavak događaja u pitanju. Dok demonstranti ignorišu policijski sat u Kathmanduu i drugim gradovima, mnogi ministri i političari su potražili spas u krilu vojske.
Narod traži odgovornost političara i reforme uprave. Ukoliko vlast ne uspije suštinski odgovoriti ovim zahtjevima, poznavaoci situacije u Nepalu smatraju da bi eskalacija mogla potrajati.
