U svakoj većoj prirodnoj nesreći, nažalost, postoje tužne brojke o materijalnoj šteti i ljudskim žrtvama. One nekad završe kao puka statistika, a nekad posluže za nauk budućim generacijama. Datumi kada su se tragedije dogodile ostaju upamćeni, ali za neke svijet i ne zna ili malo zna, obično zbog vremenske ili prostorne distance. Upravo zbog ovoga tek malo ko zna odgovor na pitanje koja je bila najsmrtonosnija tragedija na svijetu u historiji.
Datum je 23. januar 1556. godine, a toga dana je – prema većini izvora – poginulo više ljudi nego ijednog drugog dana u svjetskoj historiji. Najviše nastradalih bilo je u provinciji Shaanxi u sjeverozapadnoj Kini.
Krivac za ovu tragediju bio je snažan zemljotres koji je uzrokovalo pomjeranje tla na dva velika rasjeda, sa epicentrom u gradu Huaxian. Procjenjuje se kako je ova tragedija odnijela oko 830,000 života!
Naravno, niko sa sigurnošću ne može procijeniti tačan broj poginulih na sami dan nesreće. Prema nekim zapisima, za trećinu žrtava zaslužne su građevine koje su se rušile, pećinske nastambe koje su kolabirale, te klizišta, dok za dvije trećine nastradalih treba okriviti bolesti i glad u sedmicama koje su uslijedile.
Sa magnitudom između 8 i 8.3, zemljotres iz pokrajine Shaanxi iz1556. je daleko od najjačeg zemljotresa koji je ikad zabilježen, ali je na čelu liste kao najsmrtonosnija nesreća svih vremena. Iza nje na toj listi dolazi zemljotres koji se dogodio prije pola stoljeća u Kini, preciznije 1976. godine, i koji je odnio 655,000 ljudi.
Međutim, ako imamo u vidu da ukupna svjetska populacija 1556. godine nije brojala niti pola milijarde ljudi, smrtnost tokom zemljotresa u Shaanxiju je bez sumnje najveći relativni gubitak svjetske populacije u jednom danu. Moguće je da ovaj zemljotres predstavlja i rekord po ukupnom broju smrti u jednom danu, ali je to teško sa sigurnošću odrediti.
Sve u svemu, u današnje vrijeme kad našu planetu naseljava oko osam milijardi ljudi, svakog dana umre njih u prosjeku oko 170,000. Sa tako velikom populacijom nije ni čudo da danas u kolektivnoj memoriji ne ostaju nesreće čije se žrtve ne broje nekim stvarno velikim brojkama. Čak i tada, značaj ili neobičnost nekog tragičnog događaja u sjećanju preuzmu primat nad brojem žrtava.
Naprimjer, vjeruje se kako je najsmrtonosniji dan u historiji ratovanja bio 9. Mart 1945., odnosno noć sa 9. na 10. Marta zadnje godine Drugog svjetskog rata, kada je u operaciji bombardovanja Tokija nazvanoj “Operacija Meetinghouse” poginulo 100,000 ljudi. Za usporedbu, prilikom bacanja atomske bombe na Hiroshimu poginulo je 66,000, a na Nagasaki 39,000 ljudi.
Svakako, kad se govori o najvećim prirodnim nesrećama na svijetu, treba spomenuti i kineske poplave iz 1931. koje su zahvatile porječja rijeka Jang Ce i Huajhe. Kao što je to često slučaj, ukupan broj žrtava ove nesreće se osporava, ali neke procjene navode dva miliona mrtvih tokom četveromjesečnog perioda.
Ali, kada je u pitanju broj nastradalih u jednom danu, većina relevantnih izvora se slažu kako svijet nije vidio takav dan kao što je bio taj nesretni četvrtak u januaru 1556.