Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN) objavila je svoj jedanaesti godišnji Izvještaj u kojem pruža sveobuhvatnu, na dokazima zasnovanu procjenu stanja građanskih sloboda u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj u protekloj godini. Ovaj izvještaj otkriva zabrinjavajuću sliku obilježenu intenzivnim demokratskim nazadovanjem, ali ističe i otpornost i važnost organizacija civilnog društva u regionu. Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, ovaj dokument ukazuje na zabrinjavajuće trendove sužavanja građanskog prostora i demokratije u zemlji.
Izvještaj za 2024. izrađen je na osnovu više od stotinu parametara na nivou država, zatim opsežnih terenskih istraživanja, provjerenih prijava incidenata, te konsultacija sa civilnim društvom. Cilj mu je da kreatorima politika, donatorima i akterima civilnog društva pruži konkretne uvide u svrhu zaustavljanja degradacije građanskog prostora i očuvanja demokratskih principa.
Komentarišući zaključke ovog izvještaja, programska menadžerica bosanskohercegovačkog Centra za promociju civilnog društva Dajana Cvjetković kaže kako iz godine u godinu izvještaji o stanju civilnog društva u regionu izgledaju kao takmičenje u disciplini ko će brže i žešće unazad:
„Ponekad se čini da imamo internu ligu sa različitim disciplinama – ko će prvi uvesti svoj zakon o stranim agentima, smanjiti fondove, kriminalizirati klevetu ili glumiti da daje podršku organizacijama tako što ih smjesti u slijepu ulicu i kaže: ‘Evo vam prostor za djelovanje.’“
Iako, po načinu na koji aktivisti interpretiraju ovaj izvještaj, cijeli region nazaduje, svaka država ima svoje specifičnosti u toj „internoj ligi“. Kao najveće zamjerke, za našu državu se izdvajaju razlike između onog što zakoni garantuju i onoga kako se to provodi u praksi, te stalna stigmatizacija civilnog društva. Zabrinjavajućim su ocijenjeni i finansijska stabilnost organizacija civilnog društva, kao i saradnja vlasti sa njima.
Ovo praktično znači da zakoni nominalno garantuju slobodu udruživanja, okupljanja i izražavanja, ali je njihova primjena nedosljedna na štetu aktivista i organizacija civilnog društva. Organizacije koje nadgledaju javnih politika se često nazivaju „stranim agentima“ ili „neprijateljima države“, a u entitetu Republika Srpska je čak razmatran i zakon kojima se ograničava njihovo djelovanje. Zakon jeste povučen, ali njegovo razmatranje signalizira opasne tendencije stigmatizacije civilnog društva.
Jednako tako, organizacije ugrožava i nedostatak transparentnih i predvidljivih mehanizama javnog finansiranja, kao i fragmentirani poreski okvir, te zavisnost od stranih donacija. U izvještaju se zaključuje i kako je učešće civilnog društva u kreiranju politika često samo formalno i simbolično, dok procesi konsultacija ostaju netransparentni i neredovni.
„Erozija građanskog prostora nije slučajna. Ona odražava strateški pokušaj demontaže demokratskog pluralizma. Kada se demonstranti tuku, novinari tuže do šutnje, a aktivisti nadziru, prostor za demokratsku debatu se urušava“, kaže o nalazima izvještaja njegova koautorica Anja Bosilkova-Antovska.
Zbog toga, Balkanska mreža za razvoj civilnog društva poziva vlasti u Bosni i Hercegovini da osiguraju dosljednu primjenu zakonskih garancija sloboda i ojačaju pravnu sigurnost, da unaprijede transparentnost javnog finansiranja organizacija, te da odbace stigmatizirajuću retoriku i proaktivno zaštite aktiviste, aktere civilnog društva i novinare. Potrebno je stvoriti okruženje gdje neslaganje nije kriminalizovano, već prepoznato kao ključ za zdravu demokratiju, te uspostave inkluzivne mehanizme za stvarno učešće civilnog društva u procesima donošenja odluka.
Međutim, u svakom crnilu postoje tračci svjetla, a za Bosnu i Hercegovinu to u ovom smislu predstavlja Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva koja je nedavno usvojena na državnom nivou. Dajana Cvjetković ovu strategiju opisuje kao izvor vode u pustinji iz kojeg bi moglo niknuti nešto novo, otporno i živo:
„Za ovu strategiju sam mislila da se neće nikada usvojiti, jer je državna ali čudo se ipak desilo. Iako smo u prethodnim izvještajima često bili prvaci u negativnom smislu, ovog puta imamo razlog da budemo prvi, pozitivno prvi. Možda još uvijek trčimo utrku unazad, ali bar smo se na trenutak okrenuli u pravom smjeru.“
Inače, Mreža za razvoj civilnog društva Balkana (BCSDN) je regionalna mreža organizacija civilnog društva s Balkana, posvećena zaštiti i širenju građanskog prostora kroz promociju snažnog, nezavisnog i otpornog civilnog društva sposobnog da se suoči s izazovima. Partnerska organizacija za provedbu istraživanja u Bosni i Hercegovini je Centar za promociju civilnog društva (CPCD).
