IRENA ROZIĆ: Najprije zakoni i strategije, pa tek onda promocija turizma

    Ramsarska konvencija, odnosno Konvencija o međunarodno važnim močvarnim staništima usvojena je kao plod borbe za zaštitu močvara 2. februara 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara. Naše Hutovo blato je prema ovoj konvenciji uvršteno na popis međunarodno važnih staništa za ptice, rijetke vrste riba, vodozemaca i biljaka.

    Ipak, ne čini se kako država čini dovoljno da bi zaštitila ovaj ptičji rezervat i jedinstvenu submediteransku močvaru. Nelegalna lovišta, nedovoljna zaštita eko-sistema, prijetnja opstanku endemskih vrsta, te spori razvoj turizma, neki su od ključnih problema sa kojima se susreću uposlenici Parka prirode Hutovo blato.

    O ovoj temi je govorila voditeljica stručne službe Parka prirode Hutovo blato Irena Rozić.

    Pristupom Ramsar konvenciji Bosna i Hercegovina se obavezala da će štititi močvare od međunarodnog značaja, a kod nas su to Hutovo blato i Livanjsko polje. Koliko je realno očekivati da viši nivoi vlasti iznađu interes i ulože određena finansijska sredstva kako bi se održao postojeći nivo zaštite biodiverziteta u Hutovom blatu?

    Pozitivna je stvar da pristupanjem ovakvim konvencijama mi sebi otvaramo put i podižemo značaj naših močvara na nivou Europe, a oni puno više razumiju značaj zaštite nego je to slučaj unutar BiH.

    Općenito, močvarni ekosustavi i sva područja koja su vezana za vode danas trpe veliki antropogeni pritisak i trpe velike izmjene. Nije više cilj samo zaštititi naša močvarna područja nego ih treba potpuno obnoviti. Upravo taj utjecaj čovjeka na njih je doveo do velikih promjena. Proizvođači električne energije koriste vode i svakako da bi njihov doprinos zaštiti voda trebao biti veći, kroz zakonski okvir.

    Imamo okolišne dozvole koje su jedan od temeljnih dokumenata koji bi trebali štititi prirodu, međutim svjedoci smo da one često idu na ruku elektroprivredama i većim potrošačima a nauštrb prirode. Taj dio bi svakako trebalo dići na jedan veći nivo, malo kvalitetnije provoditi zakonski okvir sa ciljem unaprijeđenja prirode i okoliša.

    Kolika je važnost održivog turizma za bosanskohercegovačke građane i inostrane turiste a na temelju samoodrživosti Parka prirode Hutovo blato? Turizam bez podrške lokalne zajednice nije moguće praktično provoditi.

    Zaštićena područja bi trebala biti nositelji turizma a lokalna zajednica bi trebala biti ta koja uživa njegove benefite, jer tek takvim uključivanjem lokalne zajednice može prosperirati i zaštićeno područje. Kad govorimo o Hutovom blatu sve veći je interes stranih turista, ali ono što se primijeti jeste da turisti koji dolaze danas dolaze bolje pripremljeni, sa više znanja i traže kompletnu uslugu, traže kompletan doživljaj a to se može ponuditi upravo kroz saradnju sa lokalnom zajednicom. I opstanak zaštićenih područja velikim dijelom ovisi od uključivanja lokalne zajednice u njegovu zaštitu i svijesti o benefitima koje joj to donosi.

    Očekivanja su kako će se u narednom periodu više ulagati u promociju Parka prirode Hutovo blato, posebno sa viših nivoa vlasti. Usklađivanje zakonskih okvira, kao i donošenje određenih strategija koje će se baviti pitanjem zaštite prirode je od iznimnog značaja.

    Promocija je uvijek dobrodošla i treba raditi na njoj, međutim ako nemamo dobru temeljnu bazu tu nam promocija apsolutno ne ide na ruku. Svakako u startu prije svega treba odrediti institucionalni okvir, uskladiti zakonski okvir na nivou županija, donijeti određene strategije na nivou države koje će se baviti pitanjima zaštite prirode, tako da tek formiranjem kvalitetne baze zaštite prirode i očuvanja okoliša možemo govoriti o promociji i donošenju turistima svih onih ljepota koje imamo.

    Definitivno imamo šta ponuditi, općenito Bosna i Hercegovina kao država ima izrazito bogate resurse. Međutim, da bismo ih mogli kvalitetno predstaviti turistima moramo s tim resursima malo bolje upravljati.

     

    (izvor: Centar za građansku suradnju Livno)

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...