Kineski BYD je pretekao Teslu po prodaji, a procjene su da će Kina u idućih deset godina ostvariti dominaciju na tržištu električnih vozila zahvaljujući prednosti u zalihama i preradi litijuma nad zapadnim proizvođačima
Dok se na našim prostorima počesto čini kako je vrijeme stalo, svijet se ubrzano mijenja i promiču nam dešavanja koja se drugdje nalaze među najzanimljivijim vijestima. Tako nam je nezapaženo protekla i vijest kako je kineska kompanija BYD (Build Your Dreams) krajem prošle godine preotela od Tesle Elona Muska titulu najvećeg proizvođača električnih vozila (EV) na svijetu.
U četvrtom kvartalu 2023. godine ova je kompanija sa sjedištem u Shenzhenu prodala rekordnih 526,000 potpuno električnih vozila, te po prvi put zabilježila bolje prodajne brojke od američkog konkurenta koji se zaustavio na 484,500 prodanih automobila u istom periodu. Iako je i dalje riječ o respektabilnim ciframa, i iako je Teslin Model Y bio najprodavaniji auto na europskom tržištu u 2023., čini se kako se i zvanično počinju ostvarivati prognoze kako će u idućih deset godina Kina u potpunosti dominirati tržištem elektroautomobila.
Izvjesna dominacija Kine
Kinesko domaće tržište je samo po sebi najveće na svijetu, a na njemu je prošle godine prodano osam miliona električnih auta – skoro dvostruko više nego u ukupnom ostatku svijeta, gdje ih je prodano oko četiri i po miliona. Tako bi i spomenuti BYD prema stručnjacima u dogledno vrijeme mogao postati najveća automobilska kompanija na svijetu, „veća od Volkswagena, veća od General Motorsa, veća od Toyote“.
Ovo daje dosta razloga za brigu policymakerima na Zapadu koji se sve više zalažu za ulaganje u inovacije i naučni razvoj svjesni kako ogromne subvencije za industriju i tržište elektroautomobila ili carinske barijere nisu pravi odgovor. Naći pravi odgovor je utoliko teže što kineski proizvođači aute prodaju po cijenama nezamislivim na zapadnom tržištu. Tako BYD svoj model Seagul na domaćem tržištu prodaje po početnoj cijeni od 11,000 dolara, dok u Americi električno vozilo košta barem četiri do pet puta više.
Tesla svoj Model 2 koji će se proizvoditi u tvornici u Njemačkoj planira ponuditi tržištu po početnoj cijeni od 25,000 eura, a to je cilj kojeg je za svoj EV postavio i Volkswagen. No, to je i dalje više nego dvostruko skuplje od onog što nudi BYD, i ako uzmemo u obzir transportne troškove i dadžbine koje bi povećale cijenu njihovih auta u Europi, gdje se već probila preko tržišta Norveške, Velike Britanije i Danske.
Razlog za ovako nisku cijenu vozila kineske kompanije BYD leži u tome što je njihov primarni posao bio proizvodnja baterija za mobilne telefone, laptope i druge uređaje. Baterije su najskuplji i najzahtjevniji dio električnih vozila i dok se njihova konkurencija oslanja na dobavljače baterija, BYD sebi može priuštiti fleksibilnost u proizvodnji auta i formiranju njihove cijene. Zbog toga su im i veće šanse na tržištima poput onog u Indiji i drugim zemljama u razvoju, gdje zbog previsokih cijena zapadni proizvođači u startu nemaju šansi za uspjeh.
Borba za litijum
Još jedna važna stvar je to što kineske kompanije trenutno imaju 45% prava na iskopavanje i 70% kapaciteta za preradu litijiuma u svijetu, kao i 90% tržišnog udjela u hemikalijama ključnim za izradu baterija poput litijumovog ferofosfata. Pred zapadnim proizvođačima je težak zadatak da nadoknade desetogodišnji zaostatak, te hendikep ogromnih subvencija koje je u tom periodu davala kineska vlada.
Ujedno, ovakva situacija i nama kojima promiče ova tržišna utakmica objašnjava dosta toga u vezi interesa stranih vlada za iskopavanje litijuma na Balkanu i njihovog utjecaja na politiku u regionu. Naprimjer, svega nekoliko dana nakon što je u Europskom parlamentu izložen oštrim kritikama zbog neregularnosti izbora, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić se javno založio za nastavak istraživanja i eksploatacije zaliha ove rude u okolini Loznice koje su zaustavili lokalni ekološki aktivisti. Ipak, ostavimo ovdje i mogućnost da se radi o koincidenciji, iako su sve glasniji oni koji govore o isprepletenosti političkog utjecaja u regiji sa rudarsko-industrijskim lobijima.
Zadnji kvartal 2023. godine je pokazao da je Kina za sada možda dobila bitku u proizvodnji vozila sa litijumskim baterijama, ali ekonomsko-geopolitička borba se nastavlja i u njoj bi veliku ulogu mogla imati vozila sa pogonom na hidrogen ili neke druge energente koja koriste tehnologiju u kojoj Kina nema toliku prednost. Od toga će vjerovatno zavisiti i svjetska ravnoteža, ali i ravnoteža u državama koje su zanimljive sa aspekta eksploatacije sirovina, poput naše.
